Vjosa Osmani: Opasno je imati susjeda poput Srbije, ali zaustavit ćemo Vučića

EKSKLUZIVNI INTERVJU S PREDSJEDNICOM KOSOVA VJOSOM OSMANI

Uekskluzivnom razgovoru za Večernjakovu Nedjelju, predsjednica Republike Kosovo Vjosa Osmani otvoreno je govorila o uzavrelom stanju u svojoj zemlji, o pregovorima sa Srbijom i provokacijama Aleksandra Vučića te o tome zašto se protivi osnivanju zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova. Odbacila je bilo kakvu pomisao na podjelu te zemlje ističući da bi to otvorilo Pandorinu kutiju te najavila skori službeni posjet Hrvatskoj.

Situacija na Kosovu izuzetno je napeta, pregovori su na neki način zapeli, nema dinamike. Međutim, nedavno su stigli Miroslav Lajčak i Gabriel Escobar i najavili novi krug razgovora. Vjerujete li u tu novu rundu pregovora i mislite li da bi mogli uroditi plodom?

Svaki pregovarački proces ima dvije strane, kada govorimo o bilo kakvom postizanju uspjeha, i treba imati konstruktivan pristup obiju strana. Da se pitalo samo Kosovo, dogovor bi se odavno postigao, ali mora se uzeti u obzir konstruktivan odgovor i od Srbije. Dosad je konstruktivnost srpske strane nedostajala i to je razlog što se proces odugovlači već godinama. Naime, pregovori između Kosova i Srbije počeli su još 2011. Kada je riječ o Kosovu, postoji konsenzus gdje su crvene linije koje mi u pregovorima ne bismo prešli ni pod koju cijenu, bez obzira na to tko je u vladi ili opoziciji. Skupština Kosova većinski je odlučila da neće biti pregovora što se tiče neovisnosti i suvereniteta Kosova, neće biti pregovora o kosovskom teritorijalnom integritetu kao suverene države i neće biti pregovora o ustavnom sustavu koji je postavljen 2008. Imajući na umu te principe, dijalog je bilateralan između dviju suverenih država i vjerujemo kako, da bi on bio uspješan, moramo postići dugotrajniji mir, za što je jedini način međusobno priznanje. Bez međusobnog priznanja, nažalost, nema mira ni stabilnosti. Naše su akcije konstruktivne, ali se ne nadamo da će Srbija promijeniti svoj stav i način kojim pristupa tom pitanju jer zasad postavlja samo zapreke cjelokupnom procesu.

Čini se da je međunarodna zajednica preblaga prema Aleksandru Vučiću i njegovoj politici. Kao da vjeruje da bi Vučić jednog dana mogao postati good guy? Situacija na Kosovu je već dugo napeta i jedna iskra mogla bi zapaliti Balkan, zašto su SAD i EU blagi prema Vučićevoj politici?

Teško je razumjeti zašto je toliko mirotvornosti kada je u pitanju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uzimajući u obzir da se radi o lideru koji je služio kao Miloševićev ministar propagande u ratovima bivše Jugoslavije i koji nije nimalo promijenio stavove i ciljeve prema susjednim zemljama. Vučić ima jasne teritorijalne pretenzije u odnosu na susjedne zemlje, želi uništiti uspjeh svojih susjeda i ima iste ciljeve koje je Srbija imala devedesetih, ali se sada koriste druge strategije i taktike. Devedesetih su mnogi Miloševića smatrali mirotvorcem, ali što je više Milošević bio “mirotvorac”, to je sve više bio potican da čini zločine i to je dovelo do ubojstva 150.000 civila tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Stoga, što se više Vučića smatra mirotvorcem i što više Srbija ne dobiva jasne upute djelovanja i sankcije međunarodne zajednice, bit će sve više potaknuti da čine nasilje nad svojim susjedima. Nažalost, mentalni sklop koji Vučića tjera naprijed je mentalni sklop devedesetih. Ja njega ne vidim kao nekoga tko se mijenja u pozitivnom smislu. Što mu međunarodna zajednica bude manje vjerovala, veće su šanse da Srbija prestane slijediti put Moskve i počne slijediti onaj europski. S druge strane, Srbija je potpisala gotovo 40 sporazuma u Bruxellesu, ali većinu njih nije implementirala, što pokazuje da u Srbiji ne drže do svoje riječi. Dakle, od Srbije nije važno samo dobiti potpis, nego se mora i godinama s njom raditi i izvršiti na nju pritisak da bi je se natjeralo da implementira ono što je potpisala.

Što su, prema vašem mišljenju, Vučićevi krajnji ciljevi? Pitam vas to zato što sam prije nekoliko godina radio intervju s tadašnjim predsjednikom Hashimom Thaçijem i on mi je tada potvrdio da je s Vučićem, uz posredovanje tadašnje visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosna pitanja Federice Mogherini, razgovarao o podjeli Kosova. Dakle o tome da se Preševska dolina pripoji Kosovu, dok bi Priština zauzvrat prepustila jedan dio sjevera Kosova Srbiji. Koliko je danas to realno?

Uvjerena sam da su Vučićevi ciljevi teritorijalni. Njemu nije stalo do srpskih građana, ni do Srba koji žive na Kosovu. Njemu je stalo do teritorija, a ne do ljudi. On će naći bilo kakav način da dođe do toga. Mi sigurno nećemo dopustiti da se to dogodi jer štitimo integritet kosovskog teritorija, što je i jedan od najvažnijih aspekata našeg angažmana u zaštiti onoga što smo postigli uz mnogo žrtava. Kao drugo, to bi bila strašna greška. Ne trguje se teritorijem s nekim tko je činio genocid nad vašim ljudima, to bi bilo isto kao da netko kaže Zelenskom da treba dati svoj teritorij Rusiji, a to bi bila logika nagrađivanja kriminalca. Nadalje, to je također opasan presedan jer se otvara Pandorina kutija i ne završava se samo na Kosovu i Srbiji. Kao što znate, na zapadnom Balkanu, gledamo li podjele etničkih klanova, to je igra bez kraja koja se ni u kojem slučaju ne bi završila mirom, a prelila bi se i preko zapadnog Balkana. Stoga, to