Potpora koju imamo od Hrvatske je izvrsna i zahvalna sam svim državnim institucijama za sve što su učinile za

nije put prema naprijed, vjerujem da rješenja koja vode prema podjeli teritorija pripadaju 19. stoljeću. Mi bismo trebali težiti idejama 21. stoljeća jer je multietnički život moguć, život ljudi raznih etničkih i vjerskih pripadnosti u harmoniji je moguć. Multietničnost je kamen temeljac našeg društva i Ustava. Ne bismo trebali težiti rješenju dijeljenja klanova, nego naprotiv, da se provede ono što je već u Ustavu Republike Kosova gdje se kaže da se svi građani, bez obzira na nacionalnost, osjećaju isto i poštovano od njihove države. Ja nisam za segregaciju, ja sam za integraciju i zbog toga sam uvijek vjerovala, i kada sam bila u opoziciji, da bi takva ideja bila velika greška. Ne samo za Kosovo nego i za cijelu regiju, a tu je ideju i Ibrahim Rugova odbio devedesetih dok smo još bili pod okupacijom Miloševića. Jer Kosovo je suverena, nezavisna država s integritetom, i takva će i ostati, nećemo darovati Srbiji naš teritorij zbog zločina koje je počinila nad našim građanima.

Znam da je premijer Albin Kurti protiv osnivanja zajednice srpskih općina bez obzira na to što je o tome potpisan sporazum 2013. u Bruxellesu. Odnosno, sad je postavio određene, dosta teške uvjete Srbima za ZSO. Dijelite li i vi njegovo mišljenje?

To je vrlo kompleksno pitanje jer uključuje jedan od principa spomenutih ranije koji su raspravljeni u našem parlamentu prijašnjih godina gdje je svaka uredba morala biti uređena uzimajući u obzir unitarnu državu. U našem Ustavu postoji lokalna uprava i nacionalna uprava. Naš Ustav ne dopušta stvaranje posredničke vlade koja je 2015. bila inicirana dokumentom o zajednici srpskih općina te zbog toga dokument iz 2015. nije prošao test Ustavnog suda Kosova. Taj dokument nije stupio na snagu jer nije prošao test Ustavnog suda te kao takav nije mogao biti proveden ili potpisan u Bruxellesu. Štoviše, naš ustavni sustav, Ahtisarijev plan, zakon o lokalnoj upravi kao i ustavna odluka na Kosovu su naveli crvenu liniju kao i koji su principi koji bi mogli biti iskorišteni ako općine žele surađivati jedna s drugom. Moj stav je, ne samo sada kao predsjednice, nego i od 2013. kada je ta tema bila inicirana u parlamentu, da nitko nije protiv suradnje među općinama, ali da moramo ići po principima ustava Kosova, koji između ostalog zahtijeva i multietničnost. I da se od te asocijacije zahtijeva da nema nikakve izvršne moći i da ne može stvarati posredničku silu ili entitet između lokalnih i nacionalnih uprava. Jer bi inače ono što je potpisano u Bruxellesu bilo horizontalna razina upravljanja gdje bi bile kosovske institucije na jednoj strani, a asocijacije na drugoj, što je nedodirljiva kreacija koja ne bi bila ničim regulirana niti bi je tko regulirao. Ustavni sud Kosova ustvrdio je da su 23 članka našeg Ustava prekršena tim dokumentom iz 2015. Nadalje, Ustav Kosova dopušta da općine mogu surađivati jedna s drugom, mogu lobirati za više kompetencija s nacionalnom upravom, mogu raspravljati koja bi bila njihova pozicija recimo u vezi s okolišem, ozelenjavanjem, vodnim resursima, nekim pitanjima vezanim za lokalno upravljanje, ali da stvaraju drugu razinu vladanja između lokalnih i nacionalnih uprava te da dobiju moć koja vodi prema modelu Republike Srpske, to želimo spriječiti. Mi želimo da sve opcije surađuju jedna s drugom, što naravno mogu napraviti jer lokalna samouprava im to omogućava, ali želimo spriječiti model koji će stvarati više problema nego rješenja. Moramo biti sigurni da ako nešto tjeramo naprijed, da to bude model koji će biti valjan za našu regiju. Vi dolazite iz EU i znate da ako nešto valja u nekoj europskoj regiji, ne mora značiti da valja i na Balkanu. Mi imamo posla sa susjedima poput Srbije koji žele zlorabiti manjinske zajednice. Zato je jako važno da budemo oprezni u onome što se predlaže jer za nas to nisu samo komadi papira već se radi o našim životima, o našoj budućnosti.

Mi ćemo morati živjeti s time, nećemo samo završiti naše mandate i otići negdje drugdje. Sve što potpišemo mora biti u kontekstu budućnosti i da naše buduće generacije dobro žive s tim odlukama.

Kao predsjednicu Kosova, zabrinjava li vas što Vučić svako malo šalje vojsku na granicu i prijeti? Sada traži od KFOR-a da dopusti povratak srpske vojske na Kosovo? Koliko on takvom politikom želi izazvati sukob ili blefira i time pokušava izvršiti pritisak na međunarodnu zajednicu?

Naravno da su Vučićve akcije i potezi zabrinjavajući, ne samo za nas nego i širu regiju jer je njegova namjera da je destabilizira. On želi blokirati našu regiju da krene atlantskim putem, a istovremeno je to i želja Rusije. Rusija želi vidjeti destabilizirani zapadni Balkan te Vučić svojom politikom čini veliku uslugu Vladimiru Putinu. Igra kao Putinov suradnik tako što šalje vojsku na granicu, surađuje s paravojnim snagama stvarajući probleme na drugim stranama te tako ne provodi samo svoje namjere nego i namjere Putina. Da, opasno je imati susjeda poput Srbije i zato mi radimo i na obrambenim mogućnostima, a na Kosovu je i NATO da spriječi određene scenarije te sam uvjerena da će na Kosovu biti mir i stabilnost u kojima će građani uživati, a mi ćemo učiniti sve da provedemo reforme koje će nas dovesti bliže euroatlantskim integracijama. Vučić će nastaviti sa svojim destabilizirajućim metodama, ali mislim da će to biti bezuspješno.

Vučić tvrdi da nema utjecaja na kosovske Srbe, vjerujete li u te priče?

On drži dio kosovskih Srba kao taoce svoje politike, ali je najopasnije to što financira i podržava nelegalne strukture koje su postale kriminalne bande. On naređuje tim kriminalnim bandama ne samo da destabiliziraju Kosovo, nego i da zastraše i zaplaše lokalne Srbe. Njegova je politika jako opasna i štetna za Srbe koji žive na Kosovu. I kada kaže da on to ne radi, nitko mu ne vjeruje. Svi znaju da su te kriminalne bande na Kosovu jake upravo zato što ih Vučić i Srbija podržavaju.

Raspisali ste općinske izbore na sjeveru Kosova kada su Srbi u svim institucijama dali ostavke za 18. prosinca, ali ste ih, zbog nemira i barikada, odgodili za 23. travnja. Hoće li biti izbora u travnju bez obzira na situaciju i jeste li ustrajni u tome?

Odgoda se dogodila jer je sigurnost građana bila ugrožena, morali smo biti sigurni da svi koji iziđu na glasanje budu zaštićeni. Iako je policija bila prisutna, htjeli smo biti sigurni da se i građani osjećaju slobodno, da se ne osjećaju zastrašeni ili uplašeni tijekom glasanja. Nažalost, bilo je puno zastrašivanja i prijetnji srpskih kriminalnih bandi građanima na sjeveru Kosova na dan glasanja. Naravno, sada su provedene sve sigurnosne pripreme te smo uvjereni da će izbori biti provedeni 23. travnja. Koliko će političkih stranaka sudjelovati, koliko će građana glasati, to ne možemo znati, ali sve su pripreme izvršene da bismo osigurali sve građane koji će glasati.

Strahujete li od mogućnosti nasilja na sjeveru Kosova?

Izuzetno smo oprezni, no moramo znati da se suočavamo sa susjedom koji ne želi mir. Bez obzira na to što Vučić rekao, njegova djela govore drugo. Kao što sam rekla, vjerujem da će naše sigurnosne snage, kao i prisutnost NATO-a, spriječiti sve neželjene scenarije.

Šest stotina Srba, među kojima i policajci i suci, napustilo je kosovske institucije zbog uvođenja kosovskih automobilskih registarskih oznaka. Hoće li se ti ljudi vratiti na posao?

Naravno da postoje načini da se oni koji poštuju kosovske zakone vrate na posao. Nadam se da ćemo jako brzo naći te načine jer je kosovski zakon multietnički i pruža šansu svima, kosovskim Albancima, Srbima i ostalima da budu uključeni. Postoje postoci prema kojima se vode afirmativne akcije da budu uključeni u kosovske institucije. Nastavit ćemo provoditi takve akcije jer to pomaže zajednicama, na primjer kada imaju policajca svoje nacionalnosti, da se osjećaju sigurnije. Nastavit ćemo činiti sve što možemo da se vrate u kosovske institucije, ali moraju poštovati kosovski Ustav i zakone.

Kako ocjenjujete suradnju između Kosova i susjednih zemalja, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i pogotovo BiH koja vas sve do danas nije priznala?

Imamo divne odnose sa svim ostalim susjedima. Bosna i Hercegovina nije formalno priznala Kosovo, ali imamo izvanredne odnose s ljudima iz Bosne i Hercegovine. Naravno da BiH zbog cjelokupne situacije s Republikom Srpskom nije mogla priznati Kosovo. Uglavnom, trudimo se da na svim ostalim poljima imamo izvanrednu suradnju i nastavit ćemo se i dalje truditi. Izvanredno surađujemo i s Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i s Hrvatskom i Slovenijom koje su u Europskoj uniji i velika su nam podrška.

Ako imate jako dobre odnose sa susjednim zemljama, zašto odbijate koncept otvorenog Balkana koji zagovaraju Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija?

Bili smo jasni da Kosovo sudjeluje u svim regionalnim inicijativama, ako su ispoštovani neki osnovni principi, ponajprije princip sveuključenosti. A kada je ta inicijativa u Novom Sadu započeta, to nije ispoštovano jer su u njoj ravnopravno sudjelovale samo Srbija i Albanija, a kasnije i Sjeverna Makedonija. Srbija je odbila ravnopravnost svih država jer ne želi priznati Kosovo, a mi nećemo sudjelovati u tome ako nećemo biti predstavljeni ravnopravno kao i ostali. Imali smo mnogo pitanja što se tiče sigurnosti, europskih integracija, političkih i ekonomskih pitanja na koja nije odgovoreno. Stoga smatramo da je Berlinski proces put naprijed, da je to inicijativa u kojoj sudjeluje svih šest zemalja zapadnog Balkana, uz blagoslov Njemačke, Francuske i ostalih zemalja Europske unije. Pridonijelo je to mnogim inicijativama za regionalnu suradnju kojima se jako ponosimo. Istodobno, pokazuje da kada poštujete princip sveuključenosti i ravnopravnosti svih zemalja, uspjeh je zagarantiran. Ta inicijativa nas dovodi to europskih integracija, a ne samo do toga da budemo u čekaonici i da EU kaže: samo se vi bavite vašim poslovima i čekajte još nekoliko desetljeća prije nego što nam pristupite. Vjerujem da je Berlinski proces, uz još neke regionalne inicijative, dovoljan i da ćemo nastaviti u tom smjeru jer smo u tome vrlo angažirani.

Hrvatska i Kosovo imaju izvanredne odnose. Kakvom ocjenjujete suradnju dviju zemalja na svim područjima, političkom, ekonomskom, kulturnom...?

Mogu slobodno reći da naši odnosi nikada nisu bili bolji. Odnosima s Hrvatskom se jako ponosim. Kao predsjednica sam aktivno uključena u suradnju sa svim institucijama u Hrvatskoj da bih zbližila naše zemlje i naše ljude, da uklonimo bilo kakve barijere na putu naše suradnje, da činimo sve za dobrobit naših ljudi. Potpora koju imamo od Hrvatske na svim razinama je izvrsna i želim izraziti svoju zahvalnost svim državnim institucijama u Hrvatskoj za sve što su učinile za nas. Hrvatska jako dobro razumije kroz što prolazimo, kroz što smo prošli, kao i pred kakvim smo izazovima te nam njezin glas jako puno znači bilo u Europskoj uniji ili u ostalim institucijama gdje je uvijek bila uz nas i jako smo joj na tome zahvalni.

Planirate li uskoro posjetiti Hrvatsku?

Nadam se da ću u službeni posjet u Hrvatsku ove godine. Radimo na tome s državnim institucijama. Bila sam jako počašćena time što sam primila u posjet sve predsjednike susjednih zemalja, osim predsjednika Srbije jer Srbija ne priznaje Kosovo, a te posjete ću uzvratiti. Nadam se da ću jako brzo posjetiti Hrvatsku. Kao što rekoh, to nije zemlja koja nam je samo partner, nego i veliki prijatelj Republike Kosovo.

Od neovisnosti Kosova, kažu da ste vi i premijer Albin Kurti najsložniji dvojac, je li to istina?

Nadam se da izvrsnom suradnjom stvaramo put budućim generacijama za politiku koja se temelji na interesima građana i države, bez obzira na neke razlike s vremena na vrijeme. Mi uvijek surađujemo za interes države te postižemo puno u tom smjeru. Nadam se da ćemo i kada nam isteknu mandati biti dobar primjer suradnje između institucija za dobrobit građana te da ćemo i tijekom naših mandata postići još puno više što će stvoriti još bolju perspektivu za sve naše građane.

Kažu da svaka vaša izjava i nastup jako razljute predsjednika Srbije Vučića, je li to istina?

Ja samo govorim istinu. Kažu da istina boli, ali također i oslobađa. Istina i samo istina može osloboditi i Srbiju od njezine prošlosti koju će njezini građani na kraju ipak morati prihvatiti. To bi bilo najbolje za njih, ali i za regiju i buduće generacije koje bi živjele u miru i harmoniji.

Godi li vam usporedba s Angelom Merkel?

Angela Merkel je jedna od najcjenjenijih političarki u povijesti politike, a ne samo naše generacije. To je čast, ali istovremeno, ona na Kosovu ima nasljeđe potpore naše zemlje jako dugo. Jako je poštovana, ali ne samo ona nego i njezina zemlja Njemačka, koja je podržavala Kosovo i prije neovisnosti, a podržava ga i sada. Dat ću vam jedan primjer: na Kosovu obično idemo u posjet školama prije Božića i Nove godine. Tako smo pitali djecu tko želi biti učitelj, neki su digli ruku. Pitali smo potom tko želi biti policajac. I opet su neki digli ruku. A na kraju smo pitali djecu tko želi biti predsjednik, a tada su sve djevojčice digle ruku. Jako je važno da su inspirirane i trebaju znati da nema te pozicije koju one ne mogu dosegnuti. Svaki političar ostavit će svoj legitimitet, a na Kosovu su izazovi enormni, ali ako radimo zajedno za dobrobit svih građana, uspjeh nam je zajamčen.