Simulacije su pokazale da bi se Tajvan obranio ako bi mu pomogao SAD, ali uz goleme žrtve na svim stranama

vrijeme za slamanje tog dobavnog lanca, ali nakon COVID-19 američki narod ne može podnijeti još jedan napad Kineske komunističke partije na njihov svakodnevni život – opisao je Savit razmišljanja u Washingtonu.

Pa kolike su šanse za izbijanje rata između dvije najveće ekonomske, političke i vojne sile na svijetu? I bi li on doveo nužno do izbijanja trećeg svjetskog rata?

Tajvan je trenutačno samo “potencijalna” katastrofa, dok je Ukrajina stvarna. Svoj pohod na Ukrajinu ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je prije nešto manje od godine dana i zbog brutalnosti kojom Moskva vodi rat, ali i zbog ruskih prijetnji nuklearnim oružjem, sukob u Ukrajini trenutačno je ključno pitanje za svjetski mir. To naglašava i ukrajinsko vodstvo, predvođeno Volodimirom Zelenskim, koje pokušava upozoriti Zapad da će se i druge zemlje naći na udaru ruskog imperijalizma. No, slično govori i Moskva, koja je rekla da opasnost od sukoba sa Zapadom već dugo nije bila ovako visoka, što mnogi tumače kao pokušaj plašenja Zapada kako bi tamošnji lideri natjerali Ukrajince da se na pregovaračkom stolu odreknu teritorija kako bi se čim prije sklopio mir. No, valja reći da su mnogi komentatori već prije zaključili da je upravo Tajvan najopasnije mjesto na Zemlji, na kojem bi potencijalno mogao izbiti svjetski rat. SAD je odavno rekao da neće dopustiti da se američke trupe u Ukrajini sukobe s ruskima. Tako nešto u slučaju Tajvana nikada nije rekao.

Da je situacija opasna, svjedoči i to što general Minihan nije jedini u Washingtonu koji najavljuje rat kao realnu mogućnost. Novi šef vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma Kongresa, republikanac Mike McCaul rekao je da se nada da je general u krivu, ali da misli da ipak jest u pravu.

– Ako Kina ne uspije zauzeti Tajvan mirnim putem, mislim da će razmotriti vojnu invaziju. Moramo se pripremiti za to. Šanse su vrlo visoke da bismo mogli vidjeti sukob s Kinom i Tajvanom u Indopacifiku – rekao je McCaul. Optužio je Bidenovu administraciju da svojim postupcima nanosi reputacijsku štetu

Sjedinjenim Američkim Državama, i da zbog predsjednika Amerika izgleda slaba. Kaotično povlačenje iz Afganistana koje je loše organizirala Bidenova vlada po McCaulu je povećalo šanse za izbijanje rata s Kinom.

Pa ipak, valja naglasiti da ne misle ni izbliza svi u Washingtonu da je rat vrlo izgledan, ili barem to ne govore. Demokratski zastupnik u Kongresu Adam Smith, koji je član odbora zaduženog za pitanja vojske, rekao je da se ne slaže s Minihanovom procjenom.

– Rat s Kinom ne samo da nije neizbježan, šanse za njegovo izbijanje vrlo su niske. Imamo vrlo tešku situaciju s Kinom, ali mislim da generali moraju biti vrlo oprezni kada govore da idemo u rat, odnosno da je on neizbježan. SAD mora biti u poziciji odvratiti Kinu od vojne akcije protiv Tajvana, ali potpuno sam uvjeren da možemo izbjeći konflikt ako zauzmemo pravi pristup – rekao je Smith.

S druge strane, kinesko ministarstvo vanjskih poslova govori da Peking nastavlja svoju politiku.

– Kina je voljna, uz veliku dozu iskrenosti i najveći napor, slijediti politiku mirne reunifikacije, ali ne možemo obećati da ćemo napustiti upotrebu sile. Moramo sačuvati opciju poduzimanja svih potrebnih mjera – rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Kine Mao Ning.

Odnosi SAD-a i Kine već dugo su loši, a posljednje dvije američke vlade, Trumpova i Bidenova, javno su govorile da je obuzdavanje Kine, i geopolitičko natjecanje s njom, najvažniji vanjskopolitički zadatak Sjedinjenih Država danas, ali i u budućnosti. Trump i Biden napustili su pomisao da bi trgovanjem s Kinom mogli pacificirati komunistički režim koji vlada u zemlji.

Umjesto toga, pokrenuli su ekonomske sankcije prema Kini koje mediji redovito nazivaju “ekonomskim ratovima”. Biden je u listopadu odobrio zakon kojim se onemogućava američkim kompanijama da izvoze čipove u Kinu, kao i bilo kakve strojeve kojima bi ih Peking mogao izrađivati. Japan i Nizozemska ovih su dana pristali pridružiti se tim sankcijama. Sve to dolazi nakon Trumpovih carina na kineske proizvode kojima je SAD