COVID-a je manje nego lani, ali zato se na velika vrata vratila gripa

Liječnici kao najbolju zaštitu od SARS-CoV-2 i gripe preporučuju cijepljenje. No, nažalost, još ne postoji cjepivo protiv infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV)

Iako ovogodišnja sezona gripe nije i po brojevima najgora do sada, dojam je da je ponovo vrlo ozbiljna. I zbog prisutnosti virusa influence koja je uobičajena za ovaj dio godine i zbog nastavka širenja varijanti novog koronavirusa, ali i zbog prisutnosti respiratornog sincicijskog virusa, RSV-a, kao i zbog prisutnosti streptokoka, pa se dobiva dojam da se radi o jednoj od ekstremnijih godina po pitanju zarazama respiratornim virusima. Provjerili smo o kakvim se virusima i bakterijama radi, je li dojam ozbiljnosti doista opravdan.

Svaki od tih virusa, kao i varijanti influence i novog koronavirusa, nosi sa sobom drugačije kliničke slike koje su često toliko različite da se čini kako imamo posla s nečim potpuno novim. No postoje savršeno logični razlozi zbog kojih imamo svojevrsnu “invaziju” respiratornih virusa ove sezone.

– Naravno da je kasni jesenski i čitavi zimski period vrijeme kada dominiraju i suvereno vladaju respiratorni virusi iz vrlo jednostavnog razloga. To je boravak u zatvorenim prostorima, puno ljudi na istom mjestu uz brzo širenje virusa s obzirom na kapljični prijenos bolesti, a i hladno vrijeme kada je i imunitet lošiji tako da svake sezone moramo biti spremni na pojačanu incidenciju virusnih, ali i bakterijskih infekcija gornjih i donjih dišnih putova. Protekle dvije godine, s obzirom na opravdano uvedene epidemiološke mjere, što je rezultiralo nošenjem maski i izbjegavanjem masovnijih okupljanja, dominirao je SARS-CoV-2, odnosno COVID-19, no to ne znači da su ostali uzročnici napustili svog domaćina, odnosno čovjeka. Sada i opravdanim ukidanjem epidemioloških mjera s obzirom na puno manje opasan omikron-soj virusa COVID-19 do jučer pomalo zaboravljeni virusi, ali i bakterije pronašli su svoj put do domaćina pa nije neuobičajeno da ove sezone iako jedino novi koronavirus nije tipični sezonalni virus pojavili su se istovremeno i gripa, odnosno virus influence A i rjeđe B, respiratorni sincicijski virus-RSV, adenovirusi, enterovirusi, ali i potentan i u pojedinim slučajevima opasni invazivni streptokok i ostale bakterije tako da je ovogodišnja invazija ovih uzročnika i više nego očekivana pojava, kazao nam je prim. dr. internist i pulmolog Saša Srića s KBC Zagreb.

Svakako, ne treba nikako smetnuti s uma kako pandemija nije prestala te su i dalje prisutne varijante novog koronavirusa.

– U posljednjih nekoliko mjeseci suočeni smo s različitim respiratornim infekcijama. Što se tiče SARS-CoV-2 virusa, riječ je od podvarijantama omikron virusa, ponajprije BA-4 i BA-5, a u posljednje vrijeme se pojavljuju i prvi slučajevi XBB1.5 (“kraken”) podvarijante. Ova potonja će zbog svoje infektivnosti i djelomične rezistentnosti na protutijela stečena prethodnim varijantama vjerojatno uskoro postati dominantna. No podaci iz literature i prakse pokazuju da su sve ove podvarijante omikrona ipak manje patogene od prijašnje delta-varijante te rjeđe uzrokuju teže oblike bolesti. S druge strane manji broj težih ishoda bolesti i opterećenosti bolničkog sustava može se pripisati i većoj “kolektivnoj” imunosti naše populacije, odnosno imunosti stečenoj tako što je veći broj ljudi bio u kontaktu s virusom ili se cijepio u proteklom razdoblju. Ipak, trebamo biti oprezni jer su ove podvarijante virusa ipak sposobne izazvati teške oblike bolesti kod osjetljivih ljudi. Još uvijek u Hrvatskoj umire 5-10 ljudi tjedno od SARS-CoV-2, što nije mali broj. Preporučujem da se sve osobe iznad 60 godina, ali i one mlađe, cijepe i/ili docijepe što prije kako bi se zaštitile od neželjenih težih ishoda bolesti i neugodnog post-COVID sindroma – kazao nam je prof. dr. sc. Bojan Polić, predstojnik Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dodajući kako ove godine imamo i epidemiju gripe koja je intenzivnija nego proteklih nekoliko godina.

– Vjerojatni razlog za to su ipak i protuepidemijske mjere koje su se do određene mjere provodile zbog infekcije sa SARS-CoV-2. Samo nošenje maski i poštovanje distance na javnim mjestima u proteklim godinama znatno je onemogućio širenje virusa gripe imajući u vidu ipak slabiju infektivnost ovoga virusa (RNA virus) u odnosu na SARS-CoV-2. To je s druge strane smanjilo izloženost i imunizaciju populacije ovim virusom pa je ove godine i njezina pojavnost nešto veća nego inače. Protiv ove epidemije, kao i protiv SARS-CoV-2 virusa, vrijede iste preventivne protuepidemijske mjere: cijepljenje trenutačno prisutnim četverovalentnim cjepivom, izbjegavanje okupljanja u zatvorenim prostorima, provjetravanje te nošenje maske i distanca. Infekcija ovim virusom zahvaća respiratorni sustav, a u nekim slučajevima razvija se i pneumonija. Bolest je praćena visokom temperaturom, slabošću i bolovima u mišićima i zglobovima.

Bolest nije bezazlena i uzima danak u ljudskim životima, poglavito kod starijih ljudi i kroničnih bolesnika, no nasreću ipak rjeđe nego u slučaju virusa SARSCoV-2. Liječenje ove bolesti kada se dogodi je uglavnom simptomatsko, odnosno potrebno je lijekovima sniziti temperaturu i prevenirati bolove, a isto tako piti dovoljno tekućine. Postoje i određeni antivirusni lijekovi (oseltamivir (TamifluR), zanamivir i peramivir) koji se mogu koristiti kod ove bolesti – savjetuje prof. Polić.

Brojke koje nam je u četvrtak poslao HZJZ ovakve su – zaključno s 29. siječnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljene su ukupno 19.372 prijave oboljelih od gripe, od čega su 4047 prijave zaprimljene u četvrtom tjednu 2023. godine. Zatim, prema dostupnim prijavama od 1. 9. 2022. do danas 4152 osobe oboljele su od streptokokne angine i 1131 od šarlaha. Od invazivne streptokokne infekcije (meningitisa i sepse) oboljelo je 16 osoba u istom razdoblju, od kojih je, nažalost, pet osoba preminulo. Streptokokne infekcije prisutne su u svim hrvatskim županijama kao i svake godine, najveći broj prijava oboljelih odnosi se na, očekivano, Grad Zagreb (2263 angina, 444 šarlaha i pet invazivnih oblika).

– Respiratornih infekcija će, naravno, biti više sada kada ljudi više ne nose maske. U ekosustavu su brojni virusi i bakterije kojima odgovaraju vlažne sluznice dišnih putova, a one su po zimi vlažnije kako prelazimo iz nezagrijanih prostora u zagrijane i obratno jer se kapilare u nosu sužavaju na hladnoći, a šire na toplini pa nosevi cure, a mikroorganizmi to koriste. Osim COVID-a, sad su se i drugi virusi vratili, što još jednom pokazuje da su maske bile i ostale korisne protiv respiratornih infekcija. Ovo je prva sezona nakon nekoliko godina gdje je sezonsko cjepivo za gripu bilo korisno, ali postoje brojni drugi sezonalni mikroorganizmi protiv kojih nemamo adekvatnu zaštitu, a to vjerojatno doprinosi problemima. Nisam previše zabrinut zbog situacije, a čini mi se da je ova godina daleko mirnija od prethodne što se COVID-a i opterećenja bolnica respiratornim infekcijama tiče. Mislim da bi starijim osobama i dalje svakako pomoglo da se docijepe ako to nisu učinili u zadnjih šest mjeseci i da uzmu cjepivo protiv gripe – rekao nam je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja.

Imamo, dakle, pravu malu armiju u sezoni koju obično nazivamo sezonom gripe za koju imamo cjepivo, no za brojne druge viruse koji kolaju još ne.

– U zimskim mjesecima, drugi respiratorni virusi koje je moguće naći kod bolesnika i koji se često testiraju u virološkoj dijagnostici su adenovirusi. To bi bili parvo B19, parainfluenca, cytomegalovirus, metapneumovirusi, rinovirusi ili endemski koronavirusi, ali u pravilu su problematični kod jako male djece ili kod imunokompromitiranih osoba. Neki su i rizik za trudnice. Ni protiv jednog od njih nema cjepiva – kaže prof. Čičin-Šain.

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) tako je prisutna tijekom ovoga razdoblja u Hrvatskoj. Isto tako, stječe se dojam da je ona nešto intenzivnija nego proteklih godina, vjerojatno iz istoga razloga kao i u slučaju virusa gripe. Ovaj RNA virus izaziva infekciju uglavnom gornjih dišnih puteva i za odrasle ljude je relativno bezazlen. No, on ipak može biti opasan za malu djecu i nedonoščad, kod kojih može uzrokovati upalu donjih dišnih puteva i pluća. Stoga je kada su mala djeca u pitanju potreban oprez i provođenje mjera prevencije kao kod gore navedenih respiratornih infekcija.

Cjepivo protiv RSV-a još uvijek nije dostupno, premda postoje izvješća o novim eksperimentalnim cjepivima koja pokazuju prilično visoku učinkovitost. Liječenje ove bolesti je simptomatsko, odnosno potrebno je lijekovima sniziti temperaturu, smanjiti upalu i unositi dovoljno tekućine – rekao je prof. Polić.

No RSV je opasan i za starije od 65 godina te prosječno godišnje kod ove populacije izazove 158.000 hospitalizacija. I to je jedan od razloga što je cjepivo za upravo taj virus u fokusu najvećih farmaceutskih kompanija. Moderna je nedavno objavila obećavajuće rezultate kliničkog ispitivanja cjepiva za RSV provedenog na ljudima starijima od 60 godina. Slično je i s Pfizerom i GSK s time da je Pfizer podnio zahtjev za odobrenje tog svojeg novog cjepiva za primjenu na trudnicama nakon što se pokazalo da cjepivo ima rezultata i na novorođenčadi. Izazov je, dakle, kod cjepiva za ovaj virus što se njime moraju zaštiti oni najmlađi i oni stariji.

– Postoji hrpa virusa za koje još nema odobrenog cjepiva, a kod velikog broja netko na tome radi. Kandidati za RSV stigli su već relativno daleko, tako da bi neko cjepivo moglo uskoro biti odobreno, ali to uvijek ovisi o rezultatima kliničkih studija, a njih se ne može predvidjeti. Taj virus, kao i svaki drugi, želimo li biti iskreni, oduvijek je imao takvu ‘U-krivulju’ u smislu patogenosti za dobne skupine, najviše kod najmlađih i najstarijih, najmanje kod starije djece i mladih odraslih. Gripa, pa čak i COVID-19 isto su opasniji za starije i za one najmlađe – kaže prof. Čičin-Šain.

Cijepljenje je bez sumnje najbolja zaštita od patogena koje ovdje obrađujemo, smatra i dr. Srića.

– Naravno da je u sezonskom periodu koliko je moguće izbjegavati masovna okupljanja iako smo većih druženja svi željni. Najbolja i nezamjenjiva zaštita je cijepljenje. Vrlo je bitna zdrava prehrana bogata vitaminima i mineralima, ali i jačanje imuniteta prirodnim suplementima – kaže pulmolog iz KBC-a Zagreb.