Meryl Streep rekla je da bi voljela, ako se ikada o njoj bude snimao film, da je glumi upravo Cate

čvrsto stoji na zemlji i jednostavno je predivna. Meryl Streep rekla je kako bi voljela, ako se ikada o njoj bude snimao film, da ju upravo Cate glumi. A ako Cate Blanchett ove godine osvoji treći Oscar, pridružit će se upravo Meryl Streep (“Kramer protiv Kramera”, “Sofijin izbor”, “Željezna lady”), Ingrid Bergman (“Plinsko svjetlo”, “Anastasia”, “Ubojstvo u Orient Expressu”) i Frances McDormand (“Fargo”, “Tri plakata izvan grada”, “Zemlja nomada”) te tako postati četvrta glumica u povijesti kojoj je to pošlo za rukom. Podsjetimo, Blanchett je već dobila zlatni kipić za najbolju sporednu ulogu u “Avijatičaru” u kojem je uprizorila hollywoodsku ikonu Katharine Hepburn te za najbolju glavnu ulogu u filmu “Jasmine” Woodyja Allena. Zanimljivo, jedino će Hepburn koju je Blanchett glumila tako s četiri osvojena Oscara ostati iznad nje. Časopis Rolling Stone zapitao se uoči dodjele ovogodišnjih Oscara je li Cate Blanchett najbolja glumica srednje generacije, a nakon opširne analize u kojoj je sudjelovalo nekoliko filmskih kritičara zaključuju kako, osvojila ili ne nagradu Američke filmske akademije, ona to doista jest. Rođena je 14. svibnja 1969. godine u Melbourneu, u kojem je njezin otac, Amerikanac Robert DeWitt Blanchett Jr., završio igrom slučaja. Bio je viši časnik u američkoj mornarici i služio je na brodu USS Arneb koji se pokvario kod Antarktike. Usmjerili su ih u luku Melbourne, u kojoj je živjela učiteljica June Gamble koja je s prijateljicama pozvala časnike na ples kako bi skratili vrijeme čekanja. Upoznala je Roberta, plesali su cijelu večer i nastavili se viđati iduća dva tjedna, koliko je brod bio na popravku. Iduće tri godine slali su si pisma, a tada se Robert odlučio preseliti u Australiju. Vjenčali su se i postali roditelji troje djece – Cate, Genevieve i Boba. No ubrzo je, nakon što je Robert u dobi od 32 godine pretrpio prvi srčani udar, počelo vrijeme nesigurnosti. – Bila sam jako mala, možda sam imala 18 mjeseci. On je bio u krevetu i sjećam se da sam ga gledala kako leži. To nije moje jedino sjećanje na njega, ali teško je reći što su sjećanja kada izgubite roditelja.

Ne znaš sjećaš li se stvari i događaja zato što ti ih je netko opisao, zato što si vidio neku fotografiju ili ih se uistinu sjećaš. Čudno je to – kazala je svojevremeno govoreći o ocu koji je preminuo kada je imala deset godina. – Kad ste dijete, nekako se priviknete na to da vam je preminuo roditelj. Mislim da je puno teže izgubiti roditelja kada ste stariji jer se morate suočiti s vlastitom smrtnošću, a kao dijete nemate baš razrađen taj koncept – smatra glumica koja je otkrila i kako se uvijek rastuži kada pomisli da njezin otac nikada nije upoznao njezinu djecu. Nakon očeve smrti bili su u teškoj materijalnoj situaciji i majka je morala raditi dva posla kako bi prehranila obitelj.

– Nisu mi nepoznate teškoće koje sa sobom nosi financijska borba. Nisam odrastala u izobilju, a moja obitelj dobro poznaje onaj osjećaj kada se pitate kako ćete platiti idući račun. Mami je bilo važno da sva njezina djeca imaju dobro obrazovanje, stoga je otišla raditi i za nas odvajala zarađeni novac. I zaduživala se kako bi nam to omogućila. Ne želim zlorabiti izazove s kojima se suočavala moja majka, samo želim reći da znam o čemu ljudi govore kada spominju financijske teškoće – rekla je u jednom od intervjua u kojem je s ponosom istaknula kako osjeća nevjerojatno poštovanje prema maci koja je s 39 godina sama odgajala troje djece. Odrastala je, kako kaže, u kući snažnih žena, što je ipak nije spriječilo da postane buntovna tinejdžerica. Obrijala je kosu, slušala punk (iako je nedavno izjavila da ne podnosi metal-glazbu), jednom i pobjegla od kuće na nekoliko dana.

– Ipak, uvijek sam negdje u pozadini čula majčin glas i on me zauzdavao u tome da ne prijeđem neke granice – pojašnjava glumica koja je svoj prvi novac zaradila već s 14 godina. Nije to bio nikakav rani glumački angažman, nego puno manje glamurozan posao. Zaposlila se honorarno u domu za starije i nemoćne, a da bi dobila posao, morala je lagati o svojim godinama jer je zakonski bila premlada da bi mogla raditi.

– Odlazila bih onamo poslije nastave. Kuhar bi skuhao hranu, a ja bih je podgrijala i poslužila. Sjela bih i razgovarala s pacijentima, a zatim bih sve počistila, oprala i otišla kući. Zapravo sam voljela taj posao. Volim starije ljude, a jedan od razloga zašto sam ih zavoljela, iako je smiješno iz današnje perspektive, jest taj što su podupirali moju fazu modnog eksperimentiranja – kazuje glumica koja se u školi jedno vrijeme odijevala poput dečka. Obožavala je nositi kravate i košulje, čak je imala i muško odijelo, a heroina joj je bila Annie Lennox. Nakon srednje škole upisala se na Sveučilište u Melbourneu, gdje je studirala ekonomiju i povijest umjetnosti. No nakon prve godine odustala je od studija i otišla putovati svijetom, a jedna od destinacija bio je Egipat. Igrom slučaja u hotelu u kojem je odsjedala jedan od gostiju bio je član filmske ekipe koja je snimala film “Kaboria”. – Tražili su nekoga tko može glumiti Amerikanku. Rekla sam im da mi je otac Amerikanac pa sam dobila posao. Obećali su mi platiti dvije egipatske funte, što je bilo dovoljno da platim tjedan dana boravka u hotelu pa sam pristala – opisala je Cate koja je imala scenu od nekoliko minuta plesa. Na snimanju joj je, kaže, bilo toliko dosadno da je odlučila otići i prije nego što je dobila novac, a iako je prvo filmsko iskustvo nije oduševilo, gluma jest pa se preselila u Sydney gdje je upisala Nacionalni institut za dramske umjetnosti. Diplomirala je 1992. godine, a same godine studija bile su joj financijski teške.

– Kada se počnete baviti glumom, čeka vas mnogo više odbijanja nego angažmana. Nisam bila sigurna hoću li biti dovoljno jaka da se nosim s tim. Osim toga, bila sam u potpunoj besparici. Nisam radila, nisam zarađivala. Morala sam štedjeti kao bih svaki drugi dan mogla popiti barem šalicu kave u kafiću. No ne žalim zbog toga. Sad sam financijski osigurana i znam koliko sam sretna zbog toga – tvrdi. Nakon što je diplomirala, ostvarila je i prvu veću kazališnu ulogu u predstavi “Oleanna”.

Tada se s njom na sceni našao Geoffrey Rush kojeg, uz Judi Dench, Huga Weavinga i Maxa von Sydowa, navodi kao najdraže suradnike. Za ulogu u “Oleanni” organizacija Sydney Theatre Critics dodijelila joj je nagradu za najbolju glumicu, što joj je otvorilo vrata novih produkcija. Počela je snimati serije, a na setu “Bordertowna” upoznala je redatelja i scenarista Andrewa Uptona s kojim je danas u braku i ima četvero djece, od kojih je jedno posvojeno.

Nije to, govorili su poslije oboje, bila ljubav na prvi pogled, on je za nju mislio da je distancirana i hladna, a ona za njega da je arogantni ženskar. Čak joj se jednom prilikom na nekom kazališnom tulumu pojadao kako je zaljubljen u njezinu prijateljicu i pitao može li ona razgovarala s njom ne bi li je omekšala i dala mu priliku da odu na spoj. Uz koju čašicu viška razgovori su se nastavili, ona ga je u jednom trenutku zagrlila kako bi ga utješila u toj nesretnoj ljubavi, on je nju poljubio i ostalo je povijest. Vjenčali su se otprilike godinu i pol dana kasnije, 29. prosinca 1997. godine, i od tada su nerazdvojni. Prijelomna uloga u njezinoj karijeri bila je ona kraljice Elizabete u istoimenom filmu iz 1998. godine, a ljubitelji J. R. R. Tolkiena obožavaju je kao vilu Galadriel koju je glumila u Gospodaru prstenova i Hobitu. Osim već spomenutih osvojenih Oscara, za tu prestižnu filmsku nagradu bila je nominirana još (ako brojimo i ovu posljednju za Tár) još pet puta, i to ulogama u filmovima Bilješke o jednom skandalu, Elizabeta: Zlatno doba, Nemam me i Carol. Kada je osvojila prvi Oscar pomislila je kako je to njezin vrhunac, a danas je evo na mjestu, iako to naravno nije službeno, najbolje glumice srednje generacije koja će u karijeri imati šansu zasjesti i na tron liste glumica (i glumaca) s najviše osvojenih zlatnih kipića.