Hrvatska rekorder regije po udjelu građana koji posao ne mogu ili ne žele naći

Hrvatska je od 2020. do sada smanjila stopu podzaposlenosti s 14,5 na 11 posto, no neovisno o tome padu i dalje smo neslavni rekorderi po udjelu neaktivne populacije. Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a u svom tjednom fokusu.

– Ovo smanjenje nije samo odraz pada nezaposlenosti već i pada udjela neaktivne populacije u kategoriji koja “ne traži zaposlenje, ali je dostupna” – navodi Stojić te dodaje da prema udjelu neaktivne populacije Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji i slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva.

U Sloveniji je stopa podzaposlenosti lagano iznad šest posto. U Češkoj je oko četiri posto, a u Mađarskoj ispod šest posto. Hrvatska stopa zaposlenosti (70 posto) je pet postotnih bodova ispod prosjeka EU te gotovo osam postotnih bodova ispod prosjeka CEE regije.

Na rast zaposlenosti pojačano utječe zapošljavanje stranih radnika. Lani je izdano gotovo tri puta više dozvola za zapošljavanje stranaca u odnosu na pretprošlu godinu, odnosno 124 tisuća radnih dozvola, što je oko osam posto prosječne zaposlenosti u 2022. godini.

Tijekom prva dva mjeseca tekuće godine već je izdana gotovo petina lanjskog broja radnih dozvola, a kako raste potreba za zapošljavanjem sezonaca u turizmu (oko 35 tisuća ili +10% godišnje), poslodavci očekuju da će i ove godine ukupan broj radnih dozvola rasti.

– Uključenje neaktivnih na tržište rada ima brojne pozitivne reperkusije. Veća aktivnost smanjuje napetosti na tržištu rada i stabilizira pritisak na rast plaća uzrokovan manjkom radnika. Na svu sreću, u Hrvatskoj je stopa nepopunjenih radnih mjesta već četiri godine oko 1,5%, što je upola niže u odnosu na EU prosjek te upućuje da je neusklađenost između potrebnih vještina za nepopunjena radna mjesta i vještina tražitelja posla mala. Tržište “sanira” nedostatke radne snage zapošljavanjem stranih radnika, koje je skuplje i procesno dugotrajnije od zapošljavanja domaćih radnika – dodaje Stojić.

U kontekstu problema podzaposlenosti HUP pozdravlja najavu izrade “Registra kućanstava”, koji bi dao transparentniju sliku izvora zarada građana i stvorio temelje za javnu raspravu o ujednačavanju poreznog tereta.

Nova i cjelovita baza podataka može biti uvod u sintetičko oporezivanje dohotka bio on ostvaren radom, kapitalom ili rentom. Ujednačavanje poreza moguća je platforma za sniženje ukupnog poreznog opterećenja i može potaknuti uključenje neaktivnog stanovništva u formalno tržište rada, poručuju poslodavci.