Večernji list

Popis imovine svakog Hrvata tek za dvije godine

Anđelko Akrap: Nacionalni registar utvrdit će socijalnu sliku društva, a poslužit će kreiranju obiteljske i porezne politike

Ljubica Gatarić, Dijana Jurasić

Registar kućanstava pod nadležnoću Porezne uprave može biti pokretač za oblikovanje obiteljske politike, socijalnih povlastica i sl. Akademik Anđelko

Akrap, demograf

Pravi registar stanovništva treba služiti planskim politikama države koje se temelje na znanosti, a ne na političkom mišljenju Doc. dr. sc. Stjepan Šterc, demograf

Hrvatska je uz Francusku jedna od rijetkih europskih država koja nema registar stanovništva i domaćinstava ni na lokalnoj ni na državnoj razini. Časopis Population još je 2013. objavio pregledni rad Michela Poulaina i Anne Herm o centralnim registrima stanovništva kao izvoru demografske statistike u Europi, u kojemu navode da je Island jedina europska država u kojoj je izrada registra povjerena Državnom zavodu za statistiku i za administrativne i za statističke svrhe. Drugdje je to, kao u Švedskoj, posao Porezne uprave ili najčešće MUP-a, odnosno policije. Pročišćeni podaci iz tako sastavljenih registara dostavljaju se zavodima za statistiku. Francuzi se desetljećima opiru registrima i povezivanju stanovništva preko OIB-a zbog zaštite privatnosti i zloupotreba tijekom francuske povijesti, a posebno Drugog svjetskog rata, kada su baze poslužile lokalnim vlastima za lov na Židove i ostale nepoćudne skupine stanovništva. Loše iskustvo iz tog razdoblja razlog je što Njemačka, Italija i Švicarska još nisu dopustile izradu nacionalnog registra, već se slične baze za različite potrebe vode na lokalnoj razini. Island je prvi u Europi ustrojio registar stanovništva 1953. dok je većina ostalih zemalja pristupila izradi registara nakon pojave interneta i uvođenja poreznih brojeva.

Obveza ažuriranja

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša najavio je da tek treba pripremiti zakon koji će regulirati sadržaj i izgled budućeg hrvatskog registra. Pripremale bi ga porezne vlasti u suradnji s drugim državnim tijelima. Osim demografskih podataka o dobi i radnom statusu stanovništva, registar bi sadržavao podatke i o imovini te dohocima građana, odnosno kućanstava. Građani bi imali uvid u vlastite podatke preko sustava e-Građani te bi bili u obavezi izvijestiti o svim važnim promjenama. Registar stanovništva i kućanstava prvi je spomenuo ministar financija Marko Primorac (na slici) uoči donošenja posljednjeg paketa mjera za pomoć stanovništvu. Primorac žali što se te mjere ne temelje na imovinskom i dohodovnom cenzusu primatelja, jer država nije povezala postojeće baze podataka o dohocima i imovini, te ne može jednim klikom miša provjeriti koliko je tko “težak”. Porezna uprava preko OIB-a niz godina po službenoj dužnosti prati i sravnjuje dohotke građana i sama izdaje rješenja o povratu ili doplati poreza za prethodnu godinu. No, zasad nisu povezani svi podaci o imovini, što je vjerojatno i razlog da se spominje rok od godine i pol ili dvije godine za izradu nacionalnog registra.

Demograf i akademik Anđelko Akrap ističe da gotovo sve zemlje EU imaju registar stanovništva i da je njegovo donošenje naša obveza prema EU. – Registar kućanstava pod nadležnošću Porezne uprave može biti pokretač za oblikovanje obiteljske politike, socijalnih povlastica i sl. Koliko ja to shvaćam, to je jedan parcijalni registar kućanstava, a temeljem kojeg će se utvrditi socijalna slika društva i krojiti porezna politika, a koji će biti dio centralnog registra stanovništva. Jedino Porezna uprava ima podatke o prihodima i rashodima građana odnosno kućanstava, pa tu vrstu registra može voditi. U centralnom registru stanovništva bit će svi podaci o stanovništvu, (ne)zaposlenima, učenicima, studentima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima i prihodima kućanstava, braniteljima. Tek se treba donijeti Zakon o registru stanovništva – ističe profesor Akrap.

Prava adresa DZS

Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc ističe da je registar stanovništva širi pojam od registra kućanstava. – Logično je da svi registri budu u Državnom zavodu za statistiku jer je to isto državno tijelo kao i ministarstva, a s obzirom na to da u DZS-u imaju sve potrebne baze podataka. Registar stanovništva ne bi trebao samo sadržavati registar stanovnika i kućanstava nego i podatke bitne za funkcionalni razvoj države. Ako registar stanovništva bude pod Poreznom upravom, to će im biti samo usputni posao kao što su MUP-u migracije jer za takve stvari postoje državne institucije posebnog tipa koje imaju kadar za to. Ova vrsta registra kućanstava pod Poreznom upravom više će služiti praćenju prihoda i imovine te ubiranju poreza. A pravi registar stanovništva treba služiti za planske, razvojne politike svih djelatnosti države i svih resora, koje se temelje na znanstvenim projekcijama, a ne na političkom mišljenju. Svaki bi resor kojemu treba baza podataka njih trebao tražiti od DZS-a i graditi svoje planove – drži Šterc.

Naslovna Strana

hr-hr

2023-03-27T07:00:00.0000000Z

2023-03-27T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281552295111777

Vecernji List