U Hrvatskoj i susjedstvu posao našlo 170.000 stranaca

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1100, u Srbiji 700, Crnoj Gori 727, a u Bosni i Hercegovini 600 eura

U prva dva mjeseca ove godine hrvatski Zavod za zapošljavanje dao je zeleno svjetlo za zapošljavanje gotovo 20 tisuća stranih radnika, većinom u građevinskoj operativi, a tek manjim dijelom u turizmu. Udio strane radne snage u Crnoj Gori dosegnuo je 10 posto ukupne zaposlenosti, što bi se vrlo brzo moglo dogoditi i u Hrvatskoj gdje se lani udio stranaca kretao oko 6 posto. Srbija upravo donosi novi zakon o zapošljavanju kako bi smanjila administrativne prepreke za zapošljavanje stranaca, koji najvećim dijelom dolaze iz Kine, Rusije, Turske i Indije.

Damping ili potreba

Bosna i Hercegovina prazni se nemilice. Federalni zavod za zapošljavanje objavio je popis najtraženijih zanimanja na kojemu su slične profesije kao i u Hrvatskoj, sa srednjom školom nedostaje trgovaca, konobara, kuhara, vozača kamiona, bravara, zavarivača, CNC operatera te svih drugih građevinskih struka. Kad je riječ o fakultetskim diplomama, ni u BiH na posao ne čekaju informatičari i farmaceuti kao ni strojarski i građevinski inženjeri. Dakako, na burzi među nezaposlenima ima drugih struka, no oni se slabo javljaju na tečajeve za prekvalifikaciju koje posredovanjem Svjetske banke financira švedska vlada.

U Srbiji od 6,8 milijuna stanovnika njih 2,8 milijuna radi. Stopa nezaposlenosti lagano pada i lani je bila 9,2 posto, a u evidenciji nezaposlenih nalazi se oko 427 tisuća radnika. To nije alarmantno, ali dobar dio nezaposlenih čine teže zapošljive kategorije. Proizlazi da su i mladi teško zapošljivi jer rijetko tko stigne do prvog posla za manje od dvije godine. Sindikati upozoravaju i na loše uvjete rada i odnos prema zaposlenima. Posljednji je slučaj iz tvrtke u stranom vlasništvu Aerodrom catering u kojoj je preko noći bez posla ostalo na desetine domaćih radnika, a na njihova radna mjesta stigli su slabije plaćeni radnici iz Indije.

Stručni i obrazovani i dalje odlaze iz Srbije, ali sada odlaze i ljudi nižeg formalnog obrazovanja. Tako je, prema analizi Infostuda, najposjećenije internetske stranice za zapošljavanje u Srbiji, najveći deficit radne snage prošle godine bio na pozicijama skladištara, konobara, kuhara, mesara, građevinskih radnika, vozača i i zanatlija, poput automehaničara i vodoinstalatera.

S manjkom kadrova susreli su se i poslodavci koji su bili u potrazi za IT-jevcima, elektroinženjerima, diplomiranim farmaceutima, ali i odvjetničkim pripravnicima. Lani je u Srbiji izdano oko 35 tisuća dozvola za strane radnike, a oni su i goruća tema u Srbiji. Postavlja se pitanje je li njihov dolazak damping praksa koja snižava cijenu domaćeg rada ili realna potreba.

Prema posljednjim službenim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi gotovo 1100 eura, u Srbiji 700 eura, u Crnoj Gori 727 eura te u Bosni i Hercegovini 600 eura, i to 592 eura u Federaciji i 618 eura u Republici Srpskoj. Kad je o hrvatskim plaćama riječ, svaki svaki treći zaposleni radnik zarađuje manje od 752 eura neto. Oko 160 tisuća ili 10 posto najslabije plaćenih radnika imalo je u veljači neto plaću do 627 eura. Četvero od deset zaposlenih, odnosno otprilike 640 tisuća radnika, zaradilo je više od tisuću eura neto.

Ovih dana mediji su prenijeli izjavu neimenovanog ugostitelja iz Istre koji se požalio da ne može naći kuhara za plaću od 2000 eura ni konobara za tisuću eura te da ljudi koje mu šalje burza rada dolaze na razgovor samo pro forma. Hrvatski Zavod za zapošljavanje navodi da su u prva dva mjeseca 2023. dali pozitivno mišljenje za zapošljavanje oko 20 tisuća stranih radnika. Listu po broju izdanih dozvola predvodi 2400 radnika u visokogradnji čija će bruto plaća biti ugovorena na 750 eura.

Otišlo 3 milijuna ljudi

U Crnoj se Gori godišnje legalno zaposli oko 20 tisuća stranaca, većinom u sezoni te građevinskom sektoru. Ponuda domaće radne snage je oskudna, pa su se tako na 300 natječaja za sobarice javile tri osobe, a na 104 natječaja za građevinske radnike nije se nitko javio.

Član Udruženja ugostitelja Budve, vlasnik starogradskog restorana Mozzart Luka Vučković, kaže da je situacija iz godine u godinu sve teža što se tiče zapošljavanja kvalificirane radne snage, iako su se plaće znatno povećane.

U tri protekla desetljeća Srbija, Bosna i Hercegovina te Hrvatska ostale su bez najmanje tri milijuna stanovnika dok je Crna Gora izbjegla gubitke. Sve četiri države lani su angažirale oko 170 tisuća stranih radnika, s tim što je Hrvatska zaposlila oko 57 tisuća radnika iz BiH (37.000) i Srbije.