Val diplomacije na kineski pogon zapljusnuo Aziju

Svjetska kriza izazvana ratom u Ukrajini prouzročila je oživljavanje nekih starih, raskid postojećih i stvaranje nekih novih veza između država. Kako ispada posljednjih dana, glavnu riječ vodi Kina, koja je nizom diplomatskih aktivnosti, gotovo sigurno i iza kulisa rata u Ukrajini, stvorila nekoliko novih saveznika na Bliskom istoku, prostoru koji je tradicionalno bio pod zapadnim, poglavito američkim utjecajem. Čini se, također, da je to i posljedica toga što na Zapadu pa i u Sjedinjenim Državama više nema istaknutog diplomata poput Henryja Kissingera, koji bi bio dovoljno sposoban da ispregovara američke interese. Zapadna se diplomacija svela na dostavu oružja Ukrajini i drugim saveznicima poput Tajvana. No diplomatske aktivnosti s istoka znatno su oslabile američki utjecaj na više područja, a moguće je i da to neće stati. Azija je postala središte diplomacije – Saudijci se mire s Iranom i Sirijom, poboljšavaju se odnosi Južne Koreje i Japana, čiji je premijer nedavno putovao i u Kijev, a kineski lider Xi Jinping otišao je Vladimiru Putinu. U Kinu pak stiže bivši predsjednik Tajvana.

Obrasci i za druge zemlje

Jedan je od takvih donedavno nevjerojatnih obrata onaj je u kojem je Saudijska Arabija uspostavila odnose s Iranom pod pokroviteljstvom Kine. Nakon toga Saudijci su obnovili odnose i sa Sirijom. Sirijska je televizija, naime, u petak objavila da traju pregovori dviju zemalja o nastavku pružanja konzularnih usluga, što je jasna indikacija da je moguće da se uspostave i diplomatski odnosi. Riječ je o izuzetno krupnom koraku jer je Saudijska Arabija podupirala sirijsku opoziciju te je 2012. godine protjerala sirijskog veleposlanika i zatvorila svoje veleposlanstvo u Damasku.

”U okviru želje Kraljevstva da olakša pružanje potrebnih konzularnih usluga između dviju nacija, u tijeku su razgovori s dužnosnicima u Siriji o nastavku konzularnih usluga”, objavljeno je na kanalu Al-Ekhbariya u četvrtak, citirajući izvor iz ministarstva vanjskih poslova koji je komentirao napise globalnih medija. Jedan od tih medija, Reuters, objavio je da je vjerojatno sve već gotovo te su se dvije zemlje dogovorile o ponovnom otvaranju veleposlanstava. To ne ide na ruku Sjedinjenim Državama,

Yoon Suk Yeol prvi je južnokorejski predsjednik koji je pozvan u posjet Japanu nakon 12 godina, a dvije zemlje imaju zajedničkog neprijatelja – Sj. Koreju

koje i dalje smatraju da odnose sa sirijskim liderom Basharom al-Assadom ne treba obnavljati. No ispada da su njihovi glavni saveznici, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, to već učinili. Uspostava odnosa između Saudijaca i Sirijaca nije bila tako spektakularna kao ona s

Iranom, nije bilo neke ceremonije pod kineskim pokroviteljstvom, ali Kina nije dugo čekala da javno pozdravi približavanje dviju zemalja. Sada je jasno, Iran i Sirija više u arapskom svijetu nisu otpadnici, već su na čvrstom putu prema punopravnom članstvu te zajednice. Također, treba pratiti je li time uspostavljen obrazac prema kojem će se rješavati i odnosi s drugim zemljama, pogotovo tamo gdje je rivalitet između Irana i Saudijske Arabije bio osobito dinamičan.

Svakako najvažniji diplomatski događaj prošlog tjedna bio je posjet Xi Jinpinga Vladimiru Putinu, čime je srušio sve nade Zapada da može okrenuti Kinu od Rusije.

– Upravo sada postoje promjene kakve nismo vidjeli sto godina i mi smo ti koji ih zajedno pokrećemo – rekao je Xi Putinu dok se na vratima Kremlja opraštao od njega. A ovaj je odvratio: “Slažem se”. Xi je zatim pružio ruku i rekao: “Čuvaj se, molim te, dragi prijatelju”, na što je Putin odgovorio držeći Xija za ruku s obje svoje: “Sretan put!” Prema ovom toplom oproštaju, ne čini se da ima prostora za uključivanje u taj odnos i neke zapadne demokracije. Dapače, dvojica su predsjednika potpisala 15-ak međudržavnih ugovora, tako da će sasvim sigurno i dalje trajati sumnje u to snabdijeva li Kina ključnom opremom rusku vojsku.

Čini se da su dalekoistočni američki saveznici Japan i Južna Koreja puno pragmatičniji. Japanski premijer Fumio Kishida sletio je u utorak u Kijev kako bi se susreo s Volodimirom Zelenskim signalizirajući tako da će i u Aziji doći do podjele oko odnosa prema Rusiji kao i prema Kini. Očito uviđaju da su i jedna i druga država zainteresirane za

stvaranje novog svjetskog poretka, gdje zapadni mediji primjećuju kako se za susreta u Moskvi nije previše razgovaralo o ratu u Ukrajini. Bio bi to multipolarni svijet u kojem zapadne vrijednosti više nisu dominantne, a gdje će ulogu svjetskih policajaca imati upravo oni. Pa su tako SAD dvojica državnika i označila kao najveću prijetnju svjetskom miru. Praktički jedino što Zapad i Sjedinjene Države u diplomatskim kretanjima mogu ocijeniti pozitivnim jest znatno poboljšanje odnosa Južne Koreje i Japana. Obje zemlje žive u neposrednoj blizini Sjeverne Koreje i Kine, a Japan još i Rusije, s kojom je do sada vodio prilično komplicirane odnose, za koje treba vidjeti kako će se razvijati nakon posjeta Fumija Kishide Kijevu. Prijetnja Kine i Sjeverne Koreje sigurno je pravi razlog približavanja, prije negoli ipak bitnog sporazuma o izvozu materijala za izradu poluvodiča i povlačenja korejske žalbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Predsjednik Yoon Suk Yeol prvi je južnokorejski državnik koji je pozvan u posjet Japanu nakon 12 godina. Jasno je da je odnos dviju država opterećen prošlošću, no Yeol je i tu pokazao volju odbivši zahtjev da se od Japana traži kompenzacija za žrtve ropstva u Japanu kojem su Korejci bili podvrgnuti u Drugom svjetskom ratu. Kompenzaciju će umjesto toga osigurati sama Južna Koreja. Čini se da dvojica lidera vide priliku da, zahvaljujući vlastitoj gospodarskoj snazi, zauzmu vodeću ulogu na Dalekom istoku procijenivši da zapravo ne postoji realna vojna prijetnja protiv jedne ili druge zemlje. Tako nešto postoji na Tajvanu, čiji su pokrovitelj Sjedinjene Države. SAD je pozdravio približavanje dviju zemalja gledajući ih kao snažan oslonac na Dalekom istoku, na kojem s Australijom na Pacifiku imaju saveznike velike gospodarske snage koji zbog toga mogu održavati i snažne vojne snage. Pogotovo nakon kineskih diplomatskih uspjeha u nizu manjih zemalja regije proteklih nekoliko godina.

Strah od invazije

Međutim, dogodio se i jedan važan korak s Tajvana, koji bi mogao unijeti nesigurnost među zapadne saveznike. Bivši predsjednik Tajvana Ma Ying-jeou ovog tjedna ide u posjet Kini, a to je prvi put nakon 1949. godine da jedan tako visokorangirani donedavni dužnosnik posjećuje Kinu. Posjet je označen kao privatni, Ma vodi studente i ide u posjet rodbini koju tamo ima, ali poznato je da su odnosi dviju zemalja bili najtopliji upravo kada je predsjednik bio Ma. A on sada, u jeku najvećih strahova od kineske invazije, odlazi u posjet Kini.

Svakako je najvažniji diplomatski događaj prošlog tjedna bio posjet Xi Jinpinga Vladimiru Putinu