Večernji list

Mačke špijuni, psi izviđači, jedino su losovi bježali iz bitke

Vojne životinje koristile su se u ratovima pa su tako angažirani psi, slonovi, deve, štakori, dupini, majmuni...

Ivica Beti

Warrior. Ratnik. Tako se zvao konj kapetana Jacka Seelyja. Zajedno su preživjeli neke od najžešćih borbi u Prvom svjetskom ratu, od rijeke Somme do Ypresa. Predvodili su pripadnike Kanadske konjičke brigade u posljednjem velikom konjičkom napadu u ratu kod Moreuil Wooda u ožujku 1918. Četvrtina ljudi i polovina konja su stradali, no Jack i njegov Warrior ostali su neozlijeđeni. Warrior je prozvan “konjem kojeg Nijemci nisu mogli ubiti”. Na stotu godišnjicu izbijanja rata konj je posmrtno nagrađen počasnom medaljom u ime svih životinja koje su služile u Prvom svjetskom ratu.

Kanarincima protiv otrova

Gustav je pak bio jedan od RAF-ovih golubova glasnika tijekom Drugog svjetskog rata i jedna od ptica čije je “usluge” koristio dopisnik Reutersa Montag Taylor uoči “Dana D”. Gustav je 6. lipnja 1944. prenio prve vijesti o iskrcavanju u Normandiji preletjevši u pet sati više od 240 kilometara od sjeverne obale Francuske do potkrovlja u blizini Portsmoutha kako bi prenio poruku. I Gustav je dobio medalju.

Vojne životinje posebno su dresirane kako bi se koristile u ratovima i drugim borbenim aktivnostima, a osim konja i golubova, angažirani su i psi, slonovi, deve, mačke, štakori, dupini, majmuni, svinje... U posljednje vrijeme najčešće se koriste za otkrivanje eksploziva, primjerice dupini i morski lavovi. Diljem svijeta raštrkani su spomenici životinjama koje su odigrale veliku ulogu u ratovima pa je tako u pomorskoj bazi Guam u SAD-u uređeno Nacionalno groblje ratnih pasa, gdje se odaje počast psima, uglavnom dobermanskim pinčevima koji su stradali u službi korpusa marinaca tijekom druge bitke za Guam 1944. Na stotine fotografija pasa, mačaka i konja čuvaju se danas u muzeju u College Parku u Marylandu. Američke snage “zapošljavale” su konje, mazge i pse. Oko 20.000 pasa služilo je američkoj vojsci, obalnoj straži i marinskom korpusu. Čuvali su postaje i zalihe, prenosili poruke i spašavali pilote koji su iskakali iz pogođenih zrakoplova. Psi izviđači predvodili su trupe kroz neprijateljski teritorij. Izvanredan njuh tih životinja vojska je desetljećima kasnije koristila kako bi locirala mine i improvizirane eksplozivne naprave u Afganistanu. Slonovi su se koristili za uklanjanje olupina automobila oštećenih u eksplozijama, a Japanci su ih tjerali i da prenose oružje na teško dostupnim područjima. Golubovi pismonoše bili su toliko važni da je tijekom Prvog svjetskog rata svatko tko je uhvaćen u njihovu ubijanju, ranjavanju ili zlostavljanju mogao završiti u zatvoru. Miševi i kanarinci bili su “detektori” otrovnih plinova. Mačke su lovile miševe u rovovima kako ne bi prenosili zarazne bolesti, a čuvale su i zalihe hrane od glodavaca. Indijska vojska i granične sigurnosne snage i danas koriste deve za patroliranje u pustinjskim područjima Rajasthana. U Drugom svjetskom ratu vojne postrojbe sovjetske Crvene armije zahvaljujući njima su riješili problem opskrbe streljivom, gorivom i hranom na južnom ratištu, gdje nije bilo cesta. Najpoznatija je bila deva Kuznechik (Skakavac), koja je Crvenu armiju pratila do Njemačke. Za prijevoz oružja koristili su se i volovi. Švedska vojska pokušala je dresirati losove kao “konjicu” na područjima s dubokim snijegu, no pokazalo se da losovi lako obolijevaju, a i bježali su često s bojnog polja. Zanimljivo je da se nosorozi nisu, koliko je poznato, uvodili u bitke jer imaju slab vid, a koža im nije čvrsta kako se misli. Stada goveda tjerana su da u stampedu rastjeraju neprijateljske jedinice. U Sovjetskom Savezu po bojištima su lunjali protutenkovski psi s eksplozivom pričvršćenim na leđima, a u SAD-u su šišmiši nosili male zapaljive bombe.

Projekt “Pigeon” predviđao je uporabu golubova za navođenje bombi. Golubovi su bili izdresirani tako da kljunom pritišću kontrolnu dugmad s lijeve ili desne strane. Eksploziv koji nose životinje koristili su i moderni teroristi i pobunjenici na Bliskom istoku. Jedna od uloga životinjama u vojskama bila je i dizanje morala. Postoji duga tradicija vojnih maskota, životinja povezanih s vojnim jedinicama koje služe kao amblemi, kućni ljubimci ili sudjeluju u ceremonijama. Iz Domovinskog rata poznate su brigade HV-a poput “Tigrova” ili “Puma”. “Acoustic Kitty” navodni je projekt CIA-e za korištenje mačaka s kirurški ugrađenim uređajima za špijuniranje Kremlja i sovjetskih veleposlanstava 1960-ih. Unatoč troškovima od 10 milijuna dolara, projekt je otkazan 1967., a dokumenti o njemu postali su javni 2001.

Wojtek i Mote Cassino

The Independent je 2006. objavio da Pentagon razvija moždane implantate kako bi morske pse pretvorio u vojne špijune, a iduće godine pojavila se vijest da su iranske vlasti uhvatile 14 vjeverica koje su navodno nosile opremu za špijuniranje. Dokazi nisu nikad podastrijeti. Izraelski ornitolog Yossi Leshem tvrdio je da su sudanske vlasti 70-ih godina ulovile egipatskog supa, a 80-ih pelikana, koji su nosili izraelsku opremu korištenu za praćenje migracije životinja, no Sudan je tvrdio da je riječ o vojnoj špijunaži.

Divovski gambijski štakori korišteni su za otkrivanje mina zbog istančanog njuha, a bili su dovoljno mali da ih ne aktiviraju. Tijekom Zaljevskog rata dovezene su kokoši za otkrivanje otrovnih plinova u operaciji nazvanoj “Kuwait Field Chicken”, no plan je brzo propao jer je 41 od 43 kokoši uginula unutar tjedan dana od dolaska u Kuvajt. Vojne kokoši bile su i dio britanskog projekta “Blue Peacock”, zamišljenog tako da toplinom tijela aktiviraju zakopane bombe. Primitivni elektronički uređaji bili su tada još nepouzdani u zamrznutom tlu. Kad je objavljena, za tu se vijest mislilo da je prvotravanjska šala, no kad je skinuta oznaka tajnosti, pokazalo se, pisali su britanski mediji, da ipak nije. Primjera korištenja vojnih životinja ima još puno, neke su tajne, a neke su životinje imale čast dobiti i imena i ući u legendu, poput kaplara Jackieja, babuna koji se borio u Prvom svjetskom ratu, ili Wojteka, smeđeg medvjeda koji se borio u bitki kod Monte Cassina.

Tijekom Zaljevskog rata dovezene su kokoši za otkrivanje otrovnih plinova u operaciji “Kuwaiti Field Chicken”

Panorama

hr-hr

2023-03-27T07:00:00.0000000Z

2023-03-27T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281736978705505

Vecernji List