Večernji list

Inflacija usporava, ali u nasljeđe ostavlja napuhane cijene

piše Ana Blašković

Jasno je pri odlasku u trgovinu, plac, frizeru ili po kuglicu sladoleda da cijene nastavljaju tvrdoglavo prema gore. A turistička sezona tek slijedi sa svim svojim “iznenađenjima”

Želite li prvo dobru ili lošu vijest?Dobru? Inflacija usporava, više nije dvoznamenkasta i do kraja godine mogla bi se spustiti prema normalnijim razinama. Loša? Jednom narasle, cijene u pravilu ostaju visoke. Niste to čuli ni od premijera ni HNB-a ni ECB-a? Ni nećete. Iz mjeseca u mjesec sve je izglednije da rast cijena usporava. Da je i u svibnju kotač izgubio na brzini, pokazuje prva procjena inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena koje su porasle 7,9 posto u odnosu na lanjski svibanj. Doduše, brojka bolje izgleda nego harmonizirani indeks (HIPC), koji više vole europski statističari (HIPC), a prema kojem su cijene više 8,3 posto u svibnju, ali dobro.I dok su se u Vladi odmah požurili time pohvaliti kao svojim uspjehom i poručiti da očekuju da se svi “ponašaju vrlo racionalno kod određivanja cijena”, prigodno se zaboravlja ono nezgodno i neugodno.Da, cjenovni pritisci u Hrvatskoj uzastopno slabe šesti mjesec zaredom. No, jasno je pri odlasku po špeceraj, u trgovinu, plac, frizeru ili po kuglicu sladoleda da cijene iz mjeseca u mjesec nastavljaju tvrdoglavo prema gore. A turistička sezona tek slijedi sa svim svojim “iznenađenjima” od male kave s mlijekom, kuglice sladoleda do taksi prijevoza.

UHNB-u i ECB-u u čijem je opisu posla stabilnost cijena u dugom roku, puno su oprezniji oko preuranjenih istupa tek važući uspješnost šokiranja inflacije visokim kamatama. Smirivanje divljanja energenata, glavnog motora inflacije, ublažilo je pritiske na cijene. Usporedba s lanjskim svibnjem ilustrira da je samo energija pojeftinila (-3,1%). Istovremeno, hrana i piće skuplji su 13,5 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) 8,5 posto, a usluge solidnih 8 posto. U presjeku, do siječnja do svibnja cijene su u prosjeku veće 10,4 posto. Skuplje usluge nisu neko iznenađenje s obzirom na to da potražnje ne manjka, a poprilično se “lovilo u mutnom” u prelasku na euro. Situacija na tržištu rada solidna je jer kronično nedostaje radnika u gotovo svim granama, od turizma do proizvodnje, pa su poslodavci prisiljeni dizati plaće u pokušaju da ih zadrže. U takvom okruženju sve oči uperene su u (izvjesno) još jednu odličnu sezonu nakon koje bi se mogli zbrajati rekordni dolasci, noćenja, a prvenstveno euri.Uspoređujemo li se s ostalim zemljama europodručja, domaće cijene rastu nešto brže od prosjeka. Možda ne znatno, ali u tom slučaju tu vrijedi ona da je i sitno prilično bitno. Posebice kada je vrag u kumulativu. Još uvijek najviša dvoznamenkasta inflacija muči Latviju, Slovačku, Estoniju i Litvu, no u Luksemburgu i Belgiji već je blizu “normalne”. Za sve u Europi dobro je usporavanje u Njemačkoj, gospodarskoj lokomotivi kontinenta na koju su snažno naslonjeni i hrvatski poduzetnici. Ne kaže se bez razloga da kada kihne Njemačka, razboli se cijela EU.Nakon vrludanja s opaskama o “privremenoj” inflaciji, uskim grlima proizvodnje blokiranim postpandemijskim oporavkom i energetskom krizom, danas središnju banku eurozone u Frankfurtu brinu pritisci na plaće. Vrlo sramežljivo i potiho, tek ovlaš dotiču eksploziju korporativnih marži koje su napumpale cijene. Da su kompanije rast viših ulaznih troškova, sirovina i materijala ne samo nadoknadile nego i u konačnim cijenama premašile nekoliko puta, pokazuju rezultati poslovanja za prošlu godinu.

Hrvatski poduzetnici lani su kumulativno zaradili 46,9 milijardi kuna dobiti, oko milijardu i 700 milijuna kuna više nego 2021. Pogledaju li se samo oni koji su pozitivno radili, njihova je dobit skočila više od 20 posto, na 75 milijardi kuna. Da ne bi bilo sumnje, za sve je dobro da kompanije dobro posluju; za njihove kupce i dobavljače, radnike koje zapošljavaju i državu kojoj plaćaju porez. No, iz tih brojki vidljivo je da su teret inflacije ponajviše platili građani padom standarda i to, da stvar bude gora, upravo oni s najnižim primanjima.Slijedi li poslije dvije godine iscrpljivanja konačno predah i erozije životnog standarda? Po aktualnim prognozama, inflacija bi u nastavku godine mogla nastaviti silaznim trendom. Pred kraj bi se trebala približiti tri, a u prosjeku dosegnuti sedam posto. Ne bude li nekih novih potresa, iduće godine mogla bi se vraćati u ciljane okvire. Oprezni kažu da je, slično kao u medicini, u ekonomiji “dva plus dva rijetko četiri”. Temeljna inflacija, bez nestabilnih cijena energije i hrane, ostaje visoka što znači da se svi pritisci još nisu ugradili u konačne cijene. Kada se naposljetku njihov rast obuzda, u nasljeđe će nam trajno ostati cijene na visokim razinama. Od te će činjenice svi koji se sada hvale bježati u širokom luku.

News

hr-hr

2023-06-04T07:00:00.0000000Z

2023-06-04T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281762748645692

Vecernji List