Publication:

Vojna Povijest - 2021-04-05

Data:

Početak Američkoga građanskog rata

Sadržaj

Građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama vođen je zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država. Jedanaest južnjačkih robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederaciju, dok je preostalih 25 država podupiralo saveznu vladu, odnosno Uniju. Uzroke građanskoga rata nalazimo u ekonomskim, političkim i društvenim razlikama između sjevernoga i južnoga dijela Sjedinjenih Američkih Država. Za razliku od južnoga dijela, sjeverni dio SAD-a bio je industrijaliziraniji i urbaniziraniji te je financijski pomagao jugu u vidu pozajmica za proizvodnju pamuka, duhana i šećera. Naime, sjeverni dio SAD-a imao je glavnu ulogu u prijevozu i prodaji dobara, čime se stanovništvo južnoga dijela SAD-a osjećalo manje vrijednim i iskorištenim. Industrijska proizvodnja bila je prisutna i na jugu, ali puno slabije razvijena nego na sjeveru. Što se društvenih razlika tiče, u prosjeku je bilo više školovanih stanovnika sjevera, što je značilo lakše prihvaćanje novih ideja. S druge strane, južni dio SAD-a više je štitio svoje tradicionalne stavove i uvjerenja za koja se borio protiv novonastalih pokreta i ideja koji su svoje korijene vukli iz sjevernoga dijela SAD-a. Također, stanovništvo juga naginjalo je tradicionalnomu, pretežito agrarnomu načinu života te im industrijski napredak sjevera nije bio shvatljiv. Pitanje ropstva odigralo je veliku ulogu u građanskome ratu. Za razliku od industrijski razvijenoga, gušće naseljenoga, gospodarski, ali i ekonomski nadmoćnijega sjevera, na jugu su u većoj mjeri prevladavale plantaže pamuka, duhana i riže na kojima su poslove obavljali afroamerički robovi. U sjevernim kolonijama pojam ropstva nije bio stran, ali ne u tolikoj mjeri kao što je to bilo na jugu, gdje su robovi predstavljali radnu snagu na plantažama. Propisom iz 1787. godine ropstvo je bilo zabranjeno, što južnim državama nije odgovaralo jer bi amnestija robova u društvu predstavljala slom njihova gospodarstva. Prekretnica američke povijesti vezana je za godinu 1861. kada Abraham Lincoln postaje novi predsjednik SAD-a, koji je otvoreno podržavao politiku abolicionizma, odnosno ukidanja ropstva. Zato je 11 južnih država proglasilo secesiju, tj. odcjepljenje od Unije, izabralo svoga predsjednika Jeffersona Davisa i osnovalo Konfederativnu Američku Državu. U svome inauguracijskom govoru Lincoln je obećao da se neće miješati u institucije ropstva južnih država, ali protivio se njihovu odcjepljenju smatrajući ga protuustavnim. Tada su u rano jutro 12. travnja 1861. južne države krenule u napad bombardiranjem utvrde Fort Sumter u Južnoj Karolini. Utvrde Fort Sumter i Fort Pickens u Floridi bile su jedine utvrde američke Unije koje su se nalazile na teritoriju novonastale Konfederacije. U 33 sata bombardiranja utvrde nijedan vojnik nije poginuo. Zbog nedostatka ljudstva na raspolaganju konfederacijski bojnik Robert Anderson odlučio se predati, a ne nastaviti s napadima. Ipak se u idućim mjesecima nekoliko država priključilo Konfederaciji, a opsadom Fort Sumtera počeo je najkrvaviji rat u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Četiri godine nakon početka rata i opsade utvrde Fort Sumter kazališni glumac John Wilkes Booth, pristaša Konfederacije, znajući da će Lincoln 14. travnja prisustvovati kazališnoj predstavi u kazalištu Ford u Washingtonu, odlučio je izvršiti atentat na Lincolna. Booth je iskočio iz lože, uzviknuo „sic semper tyrannis“(„tako tirani završavaju“), upucao Lincolna i pobjegao iz kazališta. Lincoln je preminuo iduće jutro, a Booth je pronađen i ubijen 26. travnja 1865. godine. Posljednji hitac u ratu ispaljen je u lipnju 1865. godine, a Konfederacija je poražena. Do 1870. godine gotovo sve države bivše Konfederacije ponovno su pristupile Uniji. U ratu je poginulo više od milijun ljudi, uključujući oko 620 tisuća vojnika koji su umrli zbog raznih oblika infekcije te oko 50 tisuća civila.

Images:

Categories:

Vojna Provijest

© PressReader. All rights reserved.