Večernji list

Sarajevski atentat 1914. godine

Jedan od najpoznatijih atentata dogodio se 28. lipnja 1914. u Sarajevu, gdje su ubijeni austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija. Nadvojvoda Franjo Ferdinand bio je nećak tadašnjega cara Franje Josipa i s obzirom na to da je carev jedini sin Rudolf počinio samoubojstvo, Franjo Ferdinand odabran je za sljedećega prijestolonasljednika. Bosna i Hercegovina okupirana je 1878. godine na temelju zaključaka Berlinskoga kongresa, a 1908. godine i formalno pripojena Austro-Ugarskoj Monarhiji. S ovakvim stanjem nije se mirila velikosrpska politika koja je težila područje cijeloga BiH i hrvatskih zemalja pripojiti Kraljevini Srbiji. S tim ciljem na području Hrvatske i BiH organizirane su tajne organizacije koje su trebale provoditi subverzivne djelatnosti. Jedna od tih organizacija bila je i „Mlada Bosna“, čiji su članovi bili usko povezani s vrhom srpske vojske. Povod prijestolonasljednikovu posjetu Bosni i Hercegovini bili su vojni manevri održani 26. i 27. lipnja. Nakon završenih vojnih vježbi toga kobnog dana, 28. lipnja 1914., prijestolonasljednik se dvorskim vlakom, u pratnji supruge Sofije von Hohenberg, uputio u posjet Sarajevu. Na željezničkoj stanici dočekali su ih austrougarski namjesnik Bosne i Hercegovine Oskar Potiorek i zapovjednik sarajevskoga zbora, general Michael von Appel. Visoki gosti potom su u konvoju krenuli prema gradskoj vijećnici. Na početku konvoja nalazila se policija, dok se u drugome automobilu nalazio sarajevski gradonačelnik Fehim efendija Čurčić.

U trećem automobilu bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand sa suprugom, a iza njih nalazila su se još četiri vozila u kojima je bila smještena nadvojvodina pratnja. Na Ferdinandovo inzistiranje kratko su se zaustavili kod ženskoga učilišta, a potom su se uputili prema Gradskoj vijećnici. Krov automobila bio je spušten pa su okupljeni ljudi na ulicama imali bolji pogled na goste. Vozeći se prema vijećnici, atentator Nedeljko Čabrinović bacio je bombu-staklenku napunjenu čavlima i olovom. Ferdinand je refleksno odgurnuo bombu koja se otkotrljala i potom eksplodirala pod drugim automobilom ozlijedivši dvadesetero ljudi. Nakon pružanja pomoći povorka je nastavila prema Gradskoj vijećnici gdje ih je dočekao sarajevski gradonačelnik. Nakon kratkoga posjeta vijećnici nadvojvoda je poželio posjetiti žrtve ranijega napada koje su prebačene u bolnicu. Povorka je krenula prema bolnici. Nasuprot nadvojvodi i njegovoj supruzi sjedio je Potiorek, dok je na stupnici automobila stajao grof Franz Harrach kako bi svojim tijelom zaštitio nadvojvodu u slučaju ponovnoga napada. Vozač je imao zapovijed da bez iznimke slijedi automobil ispred, no vozač prednjega automobila nije bio obavješten o promjeni smjera vožnje. Prvi automobil je, prema prvotnome planu, skrenuo u Ulicu Franje Josipa, a slijedio ga je automobil s nadvojvodom. Kada je Potiorek primijetio zabunu, doviknuo je vozaču da stane i naredio promjenu smjera. U tome trenutku iz daljine su se začula dva hitca pa se automobil zaustavio. Situaciju

je iskoristio Gavrilo Princip, pripadnik terorističke organizacije „Mlada Bosna“, koji se u tome trenutku nalazio pored zaustavljenoga automobila i uputio hitac koji je pogodio groficu Sofiju u trbuh, a drugi hitac pogodio je nadvojvodu u vrat. Nedugo zatim, nadvojvoda Franjo i njegova supruga su preminuli. Kasnije je Princip izjavio da je u svrhu počinjenja atentata došao iz Beograda kao srpski nacionalist te da je dvije godine vrebao priliku u kojoj će usmrtiti člana vladarske kuće. Čin atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914., u kojemu su ubijeni austrijski prijestolonasljednik i njegova supruga, a koji su izveli pripadnici omladinske terorističke organizacije „Mlada Bosna“, imao je sva obilježja državnoga terorizma i bio je povodom Prvoga svjetskog rata.

Aktualno

hr-hr

2021-06-05T07:00:00.0000000Z

2021-06-05T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281526523984555

Vecernji List