Publication:

Vojna Povijest - 2021-06-05

Data:

Bitka na Katalaunskim poljima

Aktualno

Prostor današnje srednje Europe, koji je bio izvan granica Rimskoga Carstva, bio je rijetko naseljen pa su Germani lako potiskivali tamošnje Slavene. Krajem 4. i početkom 5. stoljeća Huni su na području srednje Europe držali vrhovništvo nad mnogim germanskim plemenima i narodima, a od početka 5. stoljeća počeli su se ujedinjavati pod vrhovnim vladarima, dok je njihova moć sve više rasla. Vrhunac toga procesa dogodio se za vrijeme vladavine Atile, „Biča Božjega“, za kojega se smatra da je jedan od najvećih barbarskih osvajača u povijesti. Nakon što su Huni uništili Ostrogotsko Kraljevstvo, sklopili su savez s rimskim vojskovođom Aecijem kako bi mu pomogli poraziti preostale Germane na teritoriju Zapadnoga Rimskog Carstva. S vremenom, savez između Huna i Rimljana više nije bio održiv pa se Atila okrenuo protiv Zapada i napao bogatu zapadnorimsku provinciju Galiju. Rimska vojska pod vodstvom Aecija, u namjeri da razbije i zaustavi pljačke i pohod Huna u Galiju, doveo je legije iz Italije i združio ih sa saveznicima Germanima, Vizigotima i Alanima. Dana 20. lipnja 451. rimska vojska dočekala je Hune na Katalaunskim poljima, kod današnjega grada Chalonsa u sjevernoj Francuskoj. Saveznička vojska bila je podijeljena u tri skupine – na lijevome krilu nalazili su se Rimljani, a na desnome Vizigoti. U središnjem dijelu nalazili su se Alani. Huni su se nalazili na uzvišenome dijelu Katalaunskoga polja te je Atila naredio sveopći napad. Rimljani su uz teške gubitke uspjeli odbiti hunski napad pa su Huni započeli s povlačenjem. Rat je završio neriješeno, no hunska vojska ipak nije u potpunosti bila slomljena. Sljedeće godine Huni su provalili u Italiju, srušili Akvileju i došli nadomak Rima, gdje ih je papa Leon I. odgovorio od napada na Rim.

Images:

Categories:

Vojna Provijest

© PressReader. All rights reserved.