Večernji list

POVIJESNO OTKRIĆE Barun Trenk - novo lice legende

Forenzički antropolozi s Masarykova Sveučilišta u Brnu u Češkoj su 270 godina nakon smrti odlučili modernim antropološkim istraživanjima mumificiranoga tijela dati novi uvid u izgled ovoga kontroverznog vojskovođe

Iako smo o barunu Franji Trenku već pisali, i objasnili poveznicu grada Pakraca, našega muzeja i Trenkovih pandura („Vojna povijest“broj 93, prosinac 2018. godine), jedan prošlogodišnji događaj inspirirao nas je da se vratimo ovoj temi, a glavni „krivac“za to je skupina forenzičkih antropologa s Masarykova Sveučilišta u Brnu u Republici Češkoj. Oni su 270 godina nakon smrti Franje Trenka odlučili modernim antropološkim istraživanjima mumificiranoga tijela dati jedan novi uvid u izgled ovoga kontroverznog vojskovođe te uz pomoć najsuvremenije digitalne tehnologije i animacijskoga programa „Autodesk MotionBuilder“te postupaka koji se koriste u filmskoj industriji izraditi video u kojemu virtualni barun Trenk u svojoj tamničkoj sobi svira violinu i piše pismo te uz pomoć štapa vježba simuliranu borbu mačem i šeće dvorištem utvrde Špilberk. Zanimljivo je što je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s mumije ukraden palac lijeve ruke koji je nepoznata osoba prije nekoliko godina poklonila Gradskomu muzeju Brno. Nakon što je palac postao vlasništvo muzeja, oni su ga predali kapucinima koji ga ponovno stavljaju uz tijelo Franje Trenka gdje i pripada. Upravo tim povratkom Trenkova palca na mumiju počinje suradnja i pregovori oko mogućnosti njezina temeljitog istraživanja. Tijekom istraživanja načinjeno je 27 019 CT snimaka glave i tijela, od kojih je izrađeno 157 digitalnih modela, a mumificirano se tijelo snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Ova je rekonstrukcija jedinstvena i po tome što se uz lice istodobno rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući odjeću. Ove metode prikazuju različite, golim okom nevidljive ili slabo vidljive detalje površine te je uzeto i sedam uzoraka mumificiranoga mekog tkiva s područja glave, vrata, zdjelice i potkoljenice za genetsku analizu. Trenkova lubanja, nakon završenih CT snimanja, metodom virtualne super projekcije uspoređena je s trima sačuvanim portretima baruna Trenka kako bi se mogla napraviti usporedba, međutim nijedan od njih nije uspio vjerno prikazati Trenkovo lice. Sva ta istraživanja bila su moguća jer je Trenkovo tijelo bilo pokopano u grobnici kapucinskoga samostana u Brnu u kojoj je tijelo ostalo prirodno mumificirano u odličnome stanju. Istraživanja su trajala gotovo tri godine, počevši od veljače 2017. godine kada je tim stručnjaka prenio Trenkovu mumiju u laboratorij za forenzičku antropologiju na Prirodoslovnome fakultetu i započeo s ispitivanjem koristeći najsuvremenije metode forenzičke antropologije i sudske medicine. Projekt je donio niz novih uvida u fizički izgled baruna Trenka, zanimljivosti njegova tijela i njegova zdravlja. Osim onoga što je i na mumiji vidljivo, da je Trenk imao netipično duge i snažne prste na rukama, kao i iznimnu visinu, istraživanja su pronašla gelere metaka uraslih u potkožnome tkivu, ali i barutom

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s mumije je ukraden palac lijeve ruke koji je prije nekoliko godina poklonjen muzeju u Brnu

spaljeno lice, „uspomenu“na osvajanje grada Diesensteina 1742. godine kada je stradao u eksploziji skladišta baruta, što je na kraju odlično prikazano i na završnoj izradi Trenkove biste i završnomu portretu. Od životnih navika koje su utvrđene, zanimljivost je uživanje u duhanu kroz pušenje popularnih lula iz toga vremena, tako da je i taj detalj uvršten u videorekonstrukciju. Temeljem svih istraživanja, neke su pretpostavke o Trenku potvrđene, dok su druge odba

Sadržaj

hr-hr

2021-06-05T07:00:00.0000000Z

2021-06-05T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282192243915435

Vecernji List