Pad Bastille

Pad Bastille Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. godine kada je osvojena tvrđava Bastille, simbol aspolutističke vlasti. U tom je razdoblju Francuska bila apsolutistička monarhija, što znači da je kralj imao neograničenu vlast. Godine 1788. financijska je kriza u Francuskoj doživjela svoj vrhunac, zbog čega je država morala proglasiti bankrot. Kralj Luj XVI. je bio prisiljen uvesti nove poreze, pa je sazvao Skupštinu koja je trebala potvrditi kraljeve zahtjeve. Predstavnici trećeg staleža zahtijevali su glasovanje po principu jedan zastupnik - jedan glas, no time bi nadglasali predstavnike prvoga i drugoga staleža kojih je u Skupštini bilo manje. Kralj nije pristao na njihove uvjete pa su pripadnici trećega staleža sazvali novu narodnu skupštinu na kojoj su pozvali preostale staleže da im se pridruže. Dana 9. srpnja 1789. proglašena je Narodna ustavotvorna skupština pa je kralj bio prisiljen privremeno prihvatiti novonastalo stanje. Kako se nije mogao nositi s činjenicom da staleži odlučuju o bitnim političkim poslovima, kralj je u okolici Pariza počeo okupljati vojsku za nasilno rušenje Ustavotvorne skupštine. Saznavši za kraljeve namjere, dana 14. srpnja 1789. nemir je prerastao u oružanu pobunu i napadnuta je tvrđava Bastilla, u kojoj je bio smješten gradski zatvor. Dva dana prije pada Bastille, tadađnji vojni guverner Jordan de Launay nije imao dovoljno vojnika za obranu tvrđave pa je tražio pojačanje u ljudstvu. Bojna od dvjestotinjak švicarskih plaćenika stigla je 7. srpnja kako bi pojačala obranu Bastille koju je tada držalo 82 vojnika. Dana 13. srpnja De Launay primio je nezadovoljnu skupino revolucionara i obećao im da neće pucati na masu koja se nalazila pred tvrđavom. U namjeri smanjenja tenzija De Launay je pokazao revolucionarima da topovi nisu napunjeni, no vijest ipak nije smirila pobunjenike. Dapače, pobunjenici su počeli napadati Bastilju, a De Launay je naredio napad na pobunjenike. Dan kasnije, 14. srpnja napadi su bili sve učestaliji, pa je De Launay podigao bijelu zastavu kao simbol predaje nad utvrdom. Događaj pada Bastille smatra se početkom Francuske revolucije, a 14. srpnja u Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.