Večernji list

Bitka kod Gettysburga

Američki građanski rat započeo je 1861. godine nakon što je jedanaest južnjačkih robovlasničkih država proglasilo svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederaciju, dok su ostale 25 države podupirale saveznu vladu, odnosno Uniju. Bio je to sukob između industrijskog Sjevera i zemljoradničkog Juga. Bitka je započela 1. srpnja 1863. godine oko 7.30 sati oko 5 km zapadno od Gettysburga, kada je Konfederacijska vojska sa sjevera napala vojsku Unije, tako da je Leejeva vojska bila primorana na povlačenje prema jugu. Već prvoga dana poginulo je oko 6000 vojnika Konfederacije i oko 9000 Unionista.

Drugoga dana nastavljeni su žestoki sukobi no unatoč velikim gubicima, vojska Unije nije izgubila svoju obrambenu liniju. Trećega dana borbe su se vodile na brdu Culp i usprkos dobroj taktičkoj pripremi Konfederacijska vojska je poražena što je dovelo do povlačenja Leejeve vojske. U sukobu se istaknuo zapovjednik Konfederacije, general Robert Edward Lee kojemu se suprotstavila vojska Potomac s generalom Georgeom G. Meadeom na čelu. Lee je organizirao Konfederacijsku vojsku u tri divizije od oko 75.000 vojnika, dok je general Meade imao na raspolaganju oko 100 000 vojnika. Ova bitka predstavlja prekretnicu u Američkom građanskom ratu u kojem je general Robert Edward Lee prvi puta doživio poraz. Ova je bitka ujedno bila i posljednja velika ofenziva Konfederalne vojske na sjeveru države, kojom se pokušalo postići pobjeda kojom bi Konfederacija dobila i međunarodno priznanje. Bitka je trajala tri dana, konfederacijska vojska izgubila je početnu prednost, a broj žrtava bio je veći od bilo koje druge bitke Američkoga građanskoga rata, gdje je poginulo preko 20 000 vojnika s obje strane.

Sadržaj

hr-hr

2021-07-05T07:00:00.0000000Z

2021-07-05T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282604560839743

Vecernji List