Večernji list

Opsada Sigeta

Utvrda Siget imala je u drugoj polovici 16. stoljeća značajnu ulogu u obrani Habsburške Monarhije, a njezina pozicija onemogućila je lak prodor Osmanlija prema Budimu i Beču. Opsada Sigeta započela je 5. kolovoza 1566. i trajala je do 7. rujna 1566. godine. Tvrđavu je branio Nikola Šubić Zrinski, sigetski kapetan i tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava. Znajući za važnost geostrateške pozicije tvrđave, oko sebe je okupio oko 2 500 ratnika, od toga veći dio njih bili su Hrvati. Mnogobrojniju, veliku osmansku vojsku predvodio je sultan Sulejman I. Veličanstveni koji je s oko 90 000 vojnika pokušavao srušiti Siget i time bi nesmetano mogao krenuti prema Europi. Najkrvavije borbe vodile su se u prvim danima rujna. Osmanske su postrojbe vrlo uspješno napadale tvrđavu, no Zrinski nije odustajao. Osmanlije su više puta pokušale podmititi branitelje da se predaju, a Zrinskome su prijetili i ubojstvom sina Jurja. Bez obzira na prijetnje, Zrinski i njegova vojska pružali su žestok otpor i odolijevali su napadima superiornijoj osmanskoj vojsci. Do samoga kraja opsade ostali su vjerni svojoj prisezi. Dana 4. rujna 1566. iznenada je preminuo sultan Sulejman, vjerojatno od dizenterije koja je u to doba harala osmanskim taborom. Kako osmanska vojska ne bi izgubila moral, vezir Mehmed paša Sokolović zatajio je sultanovu smrt sve do povratka Osmanlija s pohoda. Nakon što su 7. rujna zapalili grad, Osmanlije su očekivali predaju Zrinskoga. No, Zrinski i njegova vojska probijali su se među osmanskom vojskom, dvaput su ga ranili sve dok ga nisu ubili pogotkom u glavu. Zrinski je bio vrlo sposoban ratnik, zapovjednik i strateg koji se uspješno borio bok uz bok s Osmanlijama. Njegova je ličnost i smrt izazvala divljenje čitave Europe i zbog svoje hrabrosti nazvan je novim “Leonidom”, po uzoru na hrabrog Spartanca čiji kult simbolizira junaštvo, domoljublje i požrtvovnost.

Siget je ipak pao, ali su Osmanlije ostali bez sultana i izgubili mnogo vojnika zbog čega su bili primorani odustati od napada na Beč. Smatra se da je u borbama osmanska vojska izgubila 18 000 tisuća konjanika i 7 000 janjičara.

Sadržaj

hr-hr

2021-09-05T07:00:00.0000000Z

2021-09-05T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281517934230562

Vecernji List