Sporazum u Saint-Germainu

Prvi svjetski rat ostavio je veliki trag u povijesti, a njegov kraj označilo je doba stvaranja novih društava i država. Završetkom rata došlo je do modificiranja političke karte Europe, a s svjetske scene nestalo je Njemačko, Austro-Ugarsko, Osmanlijsko i Rusko Carstvo. Dana 10. rujna 1919. godine nedaleko Pariza potpisan je mir u dvorcu Saint-Germainu-EnLayeu između Austro-Ugarske Monarhije i pobjedničkih država u Prvome svjetskom ratu. To je samo jedan u nizu od mirovnih sporazuma potpisanih tijekom Pariške mirovne konferencije (18.01.1919. – 21.01.1920.) na kojem se, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, rješavalo pitanje teritorijalnosti. U središtu nekadašnje Monarhije nastala je Republika Njemačka Austrija, kasnije nazvana Austrija. Osim toga, Mađarska je proglasila neovisnost dok su Česi i Slovaci raskinuli sve državne veze s Austrijom i Ugarskom te proglašena je Čehoslovačka republika. Slovenci, Hrvati i Srbi koji su živjeli u Monarhiji osnovali su Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, a nakon mjesec dana postojanja, Država SHS ujedinila se s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u novu državu – Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Austrija se u korist Kraljevine SHS odrekla velikog dijela teritorija koji je pripadao austrijskoj polovici Monarhije (dio Koruške, južna Štajerska, Kranjska, Dalmacija, Bosna i Hercegovina). Italija je dobila južni Tirol, Goricu i slovensko primorje s Trstom, Istru, dio Koruške i Kranjske, Zadar te otoke Cres, Lošinj i Lastovo. Austrija je tim mirom dobila područje Gradišća, teritorij koji joj prije potpisivanja sporazuma nije pripadao.