MIJENJA SE ZAKON O TRGOVINI I HGK Zabrana rada: trgovci će moći raditi samo 16 nedjelja u godini

Vladajuća koalicija dogovorila zabranu rada nedjeljom, nakon što je prijašnja dva pokušaja srušio Ustavni sud

Plenković: Ideja je da se rad zabrani, osim 16 nedjelja tijekom godine. Uzela bi se u obzir turistička sezona, blagdani i vodilo bi se računa o načelu razmjernosti // Male tvrtke bit će oslobođene članarine. Došlo bi do smanjenja prihoda HGK za nešto više od 60-ak milijuna kuna // Martin Evačić, HUP: Trgovci nemaju jedinstven stav o zabrani rada nedjeljom. Protiv sam da se benzinskim crpkama dopusti da prodaju mlijeko

Vladajuća koalicija dogovorila je jučer izmjene Zakona o trgovini po kojima bi trgovine mogle raditi ukupno 16 nedjelja u godini, a koje će to nedjelje biti birat će sami trgovci. Šef Hrvatskih reformista Radimir Čačić pritom je predložio da se trgovačkim obrtima, onima u kojima rade njihovi vlasnici, omogući rad svake nedjelje, ukoliko to žele, a sudeći po izjavama ostalih partnera nakon sastanka koalicije, taj bi se prijedlog mogao prihvatiti. Premijer Andrej Plenković nakon sastanka nije precizirao kada bi se zakonske izmjene trebale naći pred Saborom, kazao je tek kako će se to dogoditi nakon još jednog kruga konzultacija. Među poslodavcima, koji su se nekada oštro protivili bilo kakvom ograničavanju rada nedjeljom, ovoga puta nema suglasja.

Tvrtke reagiraju različito

– Nema jedinstvenog mišljenja oko toga ni unutar HUP-a ni općenito među poslodavcima u sektoru trgovine. Tvrtke reagiraju različito, ovisno o vlastitim poslovnim interesima. Dio ih zagovara zabranu, a dio da trgovina ostane u potpunosti lieralizirana kao i dosad pa mislim da će se zakonodavac voditi vlastitim kriterijima – kazao nam je Martin Evačić, Šef Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koji je sudjelovao i u izradi ovog zakonskog prijedloga kao član radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Riječ je o trećem pokušaju ograničavanja rada nedjeljom u trgovinama, a najavljivalo se i u svibnju prošle godine, uoči prlamentarnih izbora. Zabranu rada trgovina nedjeljom i Nacionalni stožer civilne zaštite uvrstio je u mjere za suzbijanje pandemije COVID-19, no završila je kao jedina mjera Stožera koju je Ustavni sud proglasio neustavnom.

Jednako su završili i raniji pokušaji zabrane rada trgovina nedjeljom utvrđene zakonima iz 2003. i 2008. godine. Rad trgovina nedjeljom prva je zakonski ograničila vlada Ivice Račana, i to na zahtjev HSS-a koji je na taj način pokušao osigurati potporu Crkve i sindikata na parlamentarnim izborima, no zakon je na snazi bio manje od godinu dana. Ustavni sud je već 2004. godine ukinuo sporne odrede jer su, kako je obrazloženo, narušile jednakost poduzetnika. Sporni je zakon, naime, dopustio rad trgovinama manje površine od 200 četvornih metara, a bilo je određeno i da u manjim naseljima nedjeljom može raditi jedna trgovina, a u većima po jedna na 500 metara, pri čemu zakon nije utvrdio kriterije po kojima će se određivati koje će trgovine kada raditi.

Sljedeći pokušaj bio je onaj vlade Ive Sanadera, koja je u Zakon o trgovini upisala da trgovine mogu skraćeno raditi nedjeljom pet mjeseci u godini. I ovaj je zakon unio popriličnu zbrku na tržište jer je predvidio previše izuzetaka pa su tako nedjeljom mogle raditi trgovine poput benzinskih crpki ili onih na tržnicama. Zakon je na snazi također bio manje od godinu dana, a ukinut je uz obrazloženje da nije ispunio svoju osnovnu svrhu, zaštitu radnika. Ustavni sud zaključio je da su prava radnika zaštićeni kroz druge propise koji im jamče veću zaradu nedjeljom, a državu uputili da kroz inspekcije nadzire provode li se doista ti propisi. S druge strane, zaključeno je da je zakon poremetio ravnotežu između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca, što znači da zakonska ograničenja nisu ila razmjerna cilju koji se želi postići pa je zakon proglašen neustavnim.

Načelo razmjernosti

Da i zakon i ovoga puta mogao završiti pod povećalom Ustavnog suda svjestan je i premijer Plenković, koji je na konferenciji za novinare nakon koalicijskog sastanka naglasio kako se u njegovoj izradi vodilo računa o načelu razmjernosti.

Iz šturih informacija koje su do sada predstavljene javnosti nemoguće je zaključiti kako će Vlada ovoga puta obrazložiti zabranu rada trgovina nedjeljom da bi zadovoljila potencijalne testove ustavnosti, no Evačić upozorava da i prolematično bilo rješenje koje bi ponovo uvelo iznimke od zabrane rada za pojedine kategorije trgovina.

– Razmjernost podrazumijeva i da neće biti puno iznimaka, jer bi u tom slučaju i moja tvrtka bila protiv takvih izmjena. Ukoliko bi se, primjerice, benzinskim pumpama omogućio rad nedjeljom, one bi u svoj asortiman uvele i stvari poput mlijeka, a u tom bi se slučaju narušila konkurentska utakmica – objašnjava Evačić.