Večernji list

Ove godine sa SAD-om ćemo biti povezaniji nego ikada

Kristjan Staničić, direktor HTZ-a

Radmila Kovačević

Za turističke je domaćine Praznik rada, nakon Uskrsa, u kalendaru sezone drugi datum po važnosti. O tome kako je prošao u drugoj pandemijskoj godini i kako će izgledati glavna sezona, odakle se mogu očekivati gosti te o drugim aktualnostima razgovaramo s direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjanom Staničićem.

– Unatoč i dalje zahtjevnoj situaciji kada su u pitanju turistička putovanja, u Hrvatskoj je tijekom ovogodišnjeg prvosvibanjskog vikenda ostvareno više od 41.000 dolazaka te oko 157.000 noćenja. Uz domaće goste, najviše smo turista imali iz Slovenije, Njemačke i Poljske. Noćenja je bilo 277 posto više nego lani za Praznik rada. To, naravno, nisu brojke na koje smo se navikli i koje smo ostvarili u rekordnoj 2019. godini, ali svakako je riječ o rezultatima koji bude optimizam i potvrđuju interes za Hrvatsku.

Za desetak je dana i blagdan Duhova, koji tradicionalno pokreće Europljane na odmor, hoće li to biti i ozbiljan start sezone?

Iako smo tijekom prvosvibanjskog vikenda prvi put premašili dnevnu brojku od 50.000 turista u zemlji, približavamo se glavnim ljetnim mjesecima kada očekujemo najveći intenzitet turističkog prometa, naravno, pod uvjetom povoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj i na nama najvažnijim tržištima. Do tada nas očekuje još nekoliko prilika i praznika tijekom kojih očekujemo realizaciju turističkog prometa. Blagdani Uzašašća i Duhova u svibnju su u nizu država, poput Austrije, Njemačke, Poljske, Mađarske i Francuske, neradni dani, a tu je i Tijelovo u lipnju. Očekujemo da će brojni ljubitelji putovanja iskoristiti navedene dane za putovanja i dolazak u Hrvatsku.

Dodjela Michelinovih zvjezdica u ovoj je godini dvaput odgađana, drugi put za drugu polovinu 2021., zna li se sada nešto više o datumu?

Prema informacijama koje imamo, nova selekcija bit će u drugom dijelu godine. Jedan je od razloga taj što Michelinovi inbila

Tijekom prvosvibanjskog vikenda prvi put u 2021. premašili smo dnevnu brojku od 50.000 turista u zemlji spektori zbog zabrane službenih putovanja nisu mogli napustiti Francusku, a drugi je taj što zbog lockdowna mnogi restorani veći dio godine, nažalost, nisu radili. Komuniciramo, no znate da su vrlo šturi kad jer riječ o davanju konkretnijih informacija vezanih za strogu i tajnu selekciju restorana koju obavljaju. Veseli što su uveli novost i sada dodjeljuju i tzv. zelene zvjezdice, i to restoranima koji već imaju Michelinovu

oznaku, a ističu se održivim, zelenim, ekostandardima.

Analiza HTZ-a pokazala je da će ovog ljeta Hrvatsku sa svijetom spajati 180 avionskih linija, koliko ih je bilo 2020.?

Lani je najviše aviolinija bilo tijekom srpnja. Ove godine očekujemo znatno bolju zrakoplovnu povezanost. Više od 180 aviolinija odlična je vijest i za naše južnije destinacije. Najveći broj linija očekujemo iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Poljske. Dodatni optimizam daje činjenica što su brojne aviokompanije uvele i najavile nove letove prema Hrvatskoj na temelju turističkog interesa koji je vrlo izražen kad je riječ o našoj zemlji.

Nedavno su u Hrvatskoj prvi put od izbijanja pandemije organizirano boravili turistički agenti iz Amerike, ima li izgleda da gostiju bude i iz te zemlje?

Velika je stvar što je baš Hrvatska domaćin prvog studijskog putovanja američkih agenata od početka pandemije iz SAD-a u Europu. Osam agentica koje prodaju luksuzna putovanja obišlo je niz hrvatskih destinacija, a dojmovi su više nego pozitivni. Došle su zbog velike potražnje svojih klijenata za Hrvatskom, ali i činjenice da je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja koja je prošle godine bila otvorena za američke putnike. U ovoj godini očekujemo bolje rezultate iz Amerike, a u tome će pomoći nova direktna aviolinija United Airlinesa, koja će povezivati New York i Dubrovnik, ali i relativno nova aviokompanija Pragusa, koja od lipnja najavljuje linije iz New Yorka i Los Angelesa prema Dubrovniku. Imamo informacije da bi i Delta mogla uskoro objaviti svoje letove prema Dubrovniku i, ako se tako nešto realizira, onda bi Hrvatska sa SAD-om bila povezna bolje nego ikada prije.

Kakvi su efekti dosadašnjih promotivnih kampanja i ima li odjeka činjenica da se u Hrvatskoj među prvima cijepe turistički radnici?

Uz kampanju „Safe Stay in Croatia“, koja je još uvijek aktualna na našim najvažnijim tržištima, upravo smo finalizirali prvi val kampanje za digitalne nomade, koju smo proveli ciljano u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji, te se fokusirali na društvene mreže Facebook i Twitter i ostvarili više od osam milijuna impresija. Trenutačno intenzivno ističemo uvjete prelaska granica i činjenicu da smo krenuli s procjepljivanjem turističkih djelatnika, ali i podatak da ćemo za sezonu biti spremni s većim brojem punktova za testiranje turista u destinacijama. To u ovom trenutku zanima turiste kako bi se odvažili na putovanje izvan svoje zemlje.

Kako će izgledati promocija za glavnu sezonu?

Glavna kampanja „Trust me, I have been there“spremna je za provođenje na 11 tržišta na kojima ćemo direktno pozivati turiste u Hrvatsku. Kampanja je drukčija od dosadašnjih, personalizirana, s porukama prilagođenima svakoj pojedinoj zemlji. Mislim da će i te kako privući pozornost. Tu je i kampanja za domaće goste „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“, kako bismo naše ljude, posebno one koji vole vikendom napraviti odmak od svakodnevice, potaknuli na istraživanje manje

• poznatih ruralnih destinacija.

Računamo na oko 60 posto rezultata rekordne 2019. Cilj nam je obraniti lanjsku poziciju vodeće turističke destinacije na Mediteranu. Međutim, nikad dosta ponavljanja da će rezultati ponajviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj pa i ovom prilikom pozivam sve na odgovorno ponašanje i pridržavanje svih epidemioloških mjera.

To je još jedan udar na hrvatsku manjinu

vatskoj nacionalnoj manjini u Vojvodini prijedlog odluke smatraju kao još jedan udar na hrvatsku manjinu. Podsjećaju i kako usvajanje ovoga prijedloga, njegovo stavljanje u raspravu, a potom i glasovanje, nije u skladu sa Statutom s obzirom na to da broj Bunjevaca ne iznosi 15 posto, koliko je potrebno da bi se neki jezik manjine proglasio kao službeni. Prema službenim podacima, u Subotici živi oko 13.500 Bunjevaca, što je 9,57 posto od ukupnog broja stanovnika toga grada. Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov tvrdi kako je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt te da je samim tim njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema ni zakonsko, ni znanstveno, lingvističko, ni povijesno utemeljenje. – Očekujemo da će Hrvatska nastaviti pratiti ovu vrstu državnog udara na hrvatsko jezično kulturno nasljeđe i biti podrška i zaštita kada su posrijedi naša

• nastojanja – rekao je.

Za strance smo pripremili personaliziranu kampanju po zemljama ‘Trust me, I have been there’

News

hr-hr

2021-05-07T07:00:00.0000000Z

2021-05-07T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281728387389020

Vecernji List