Sjajan je osjećaj osvojiti vrh, a ekipa je super pa i tulumarimo

U doba korone, kažu u Planinarskom društvu Zagreb, svi žele u prirodu

Otkako je počela pandemija, sve je više onih koji svoj duševni mir pronalaze penjući se na vrhunce hrvatskih gora i planina. Potvrđuje nam to i ekipa iz Planinarskog društva Zagreb. Osnovali su ga u prosincu, a do početka travnja pridružilo im se 150 članova, s tim da i veću navalu očekuju s dolaskom lijepog vremena. Neki članovi, njih 25, uključili su se i u opću planinarsku školu u kojoj se uči o orijentaciji u prirodi, azimutu, geografskim kartama...

Pomičete vlastite granice

– Ekipa je super. Radim u IT-u, dakle sjedim za računalom, pa mi je trebao nekakav hobi s tjelesnom aktivnošću. Volim prirodu pa sam izabrao planinarenje. Sad mi više ništa ne može zamijeniti taj osjećaj uspona na vrh i boravka na svježem zraku – govori Damir Stanić koji ne propušta izlete koje društvo organizira svaki vikend. Dosad su bili na Sljemenu, Kamenjaku, Krku...

– Izleti su pristupačni svakom džepu, a usponi nisu jako zahtjevni pa ih može svladati gotovo svatko – veli ekonomistica Andrea Bekić, koja je nakon 18 godina prekinula džudo-karijeru pa se učlanila u društvo kako bi ostala aktivna. A planinarenje je nalik profesionalnom sportu, dodaje, jer svakoga natjera da pomiče vlastite granice. Studentica strojarstva Anja Gelo pak već dugo je rekreativna planinarka, a želi se baviti i speleologijom. – Uvjet za speleološku školu je završetak opće planinarske jer na kraju semestra imamo ispit te dobivamo potvrdu nakon koje možemo postati i vodiči – kaže. Svakome tko se želi ozbiljnije baviti planinarenjem preporuka je da prođe školu, no ona nije uvjet da bi se postalo članom društva, upućuje nas predsjednica Ivana Radić. I potpuni početnici su, kaže, dobrodošli jer ih na svakim izletima prate vrhunski obučeni vodiči. A imaju i dječju sekciju Zagiće, čija je maskota ris koji ih uči o zaštićenim vrstama i čuvanju prirode. – Postoje i dvije sekcije za odrasle, gorska i visokogorska, kako bi svaki član mogao ići na ture kakve želi – domeće. Ekipu je iznenadio velik interes za njihove aktivnosti. – Kumovala mu je korona. Ljudi nemaju kamo, a čuli su da smo mi planinari zabavno društvo – smije se vodičkinja Daniela Rafaj. Kada se epidemiološka situacija u Europi popravi, u planu su, otkriva, izleti u Austriju, Njemačku, Italiju, BiH...

– Kada si na planini, upoznaješ pravog sebe. Uspon je borba sa samim sobom i svime onim što te blokira i ograničava – ističe Maja Miljuš, članica upravnog odbora društva. A ono što spoznaš na planini, dodaje njezina kolegica Lara Sobol, reflektira se i na ostale sfere života.

– Sjetiš se osjećaja uspjeha penjanja na vrh pa te to čini uspješnijim i na drugim područjima – objašnjava.

Volja, štapovi i gojzerice

Planinari, smiju se cure, vikendom manje spavaju nego ostali, ali to se isplati.

– Katkad se na izlet kreće oko četiri ujutro pa često sretnemo ekipu kako se vraća iz noćnih izlazaka. Planinari imaju drugačiji lifestyle, no i mi znamo zatulumariti u prirodi – govori Ivana. Mnogi, ističu, i nisu svjesni ljepota koje nude hrvatske planine pa pozivaju sve da se priključe izletima. Na njih mogu samo članovi društva, a godišnja članarina za odrasle iznosi 100 kuna, za djecu 40, a za studente 80.

– Za uspjeh u planinarenja najvažnija je dobra volja, par dobrih

zaključuju.• štapova i gojzerice –

Sanitarna inspekcija dala je negativno mišljenje za izdavanje uporabne dozvole za žičaru Sljeme, izvijestili su jučer iz Državnog inspektorata. Sukladno izdanoj potvrdi o usklađenosti glavnog projekta s propisanim sanitarno-tehničkim te uvjetima zaštite od buke i neionizirajućih zračenja, naveli su, investitor inspekciji nije predočio dokaz, odnosno izvještaj o mjerenju razine buke za dnevne i noćne uvjete rada žičare. U inspektoratu su, kazali su, postupili prema propisima.

Velik interes dokazuje i podatak da im se u četiri mjeseca postojanja priključilo 150 ljudi