Sociolog Petrić: Kriza će teško pogoditi oko 60 posto Hrvata

Zbog udara inflacije i poskupljenja energenata, i u bogatoj Njemačkoj srednji sloj strepi od propadanja. Mnogi iseljeni Hrvati najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele raditi za režije

Zbog udara inflacije i poskupljenja energenata, i u bogatoj Njemačkoj srednji sloj, koji čini oko 50% stanovništva, strepi od propadanja. Prema pisanju Deutsche Wellea, u niži i viši srednji sloj, koji je stup njemačkog društva, ubrajaju se obitelji s mjesečnim neto prihodima između 2800 i 5000 eura, te samci s neto prihodima između 1350 i 3000 eura. Prijašnji dojam nižeg srednjeg sloja da s dobrim stručnim obrazovanjem čovjek ima siguran dohodak i da će jednom možda moći kupiti kuću, prema riječima stručnjaka, nestao je. Zamijenio ga je strah. Ako je takva situacija u Njemačkoj, što čeka Hrvatsku? Kod nas će, prema riječima sociologa Mirka Petrića iz Instituta Ivo Pilar, koji se godinama bavi klasnim analizama, kriza teško pogoditi oko 60% stanovništva.

Zastoj doznaka iz inozemstva

Mi nismo Njemačka, u kojoj polovica stanovništva pripada srednjoj klasi, a čak 73% ih se, prema istraživanju Zaklade Bertelsmann, smatra srednjom klasom iako to nisu prema socioekonomskim kriterijima. Sociolog Petrić ističe da to što je u Njemačkoj toliko visok postotak stanovništva koje sebe smatra srednjom klasom vjerojatno valja pripisati tome što ondje socijalna država još nije toliko razgrađena kao u nekim drugim zapadnim zemljama.

- Unatoč životnom i socijalnom standardu koji je bolji nego drugdje, u Njemačkoj, smatra sociolog Andreas Reckwitz, više ne dominira vrlo širok srednji sloj, nego se i on posljednjih desetljeća raslojio. Prema Reckwitzu, izuzme li se vrlo tanak sloj superbogatih, Njemačka je danas troklasno društvo, na čijem se dnu nalazi nova potklasa prekarnih radnika, iznad nje stara srednja klasa, a iznad nje nova srednja klasa. Potonju čine visokoobrazovani u kreativnim profesijama i poduzetništvu, čija je djelatnost često povezana s novim tehnologijama. Staru srednju klasu čine visokoobrazovani sa sigurnim zaposlenjima u industrijskom sektoru ili javnim službama. No, danas je ta klasa u defenzivi, prouzročenoj i stalnim smanjivanjem raspoloživog prihoda. Onima na dnu stratifikacije, kojih je sve više, postalo je još teže spajati kraj s krajem nego prije - kaže Petrić.

Globalni poremećaji utjecat će i na poslovnu aktivnost i prihode nove srednje klase: nekima prijeti propast, a drugi će sve udarce lakše amortizirati i od stare srednje klase i od onih koji su na dnu. No, što čeka Hrvatsku?

- Iako je klasna struktura hrvatskog društva drukčija od klasne strukture njemačkog društva, utjecaj krize na razne će se klase i njihove frakcije vjerojatno odraziti slično kao i u Njemačkoj. Jasno je da će s krizom, unatoč poremećajima u poslovanju, najlakše izići nakraj 1% superbogatih, a najteže oko 60% stanovništva koje u Hrvatskoj spada u klasu siromašnu kapitalom. Siromaštvo je u Hrvatskoj i regionalno raspodijeljeno: oni koji žive u jadranskom pojasu zbog doprinosa turizma i zarade koju on donosi izvan redovitih prihoda svakako će lakše prebroditi krizu od agrarnog stanovništva na sjeveru i istoku zemlje. To je tim više tako jer se može očekivati i duži ili kraći zastoj u doznakama iz inozemstva koji u agrarne i deindustrijalizirane dijelove zemlje šalju mladi koji rade u inozemstvu. Mnogi među njima najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele raditi za režije, odnosno strahuju od poskupljenja energenata i inflacije još više od tamošnjeg lokalnog stanovništva - govori Petrić.

Gubitak povlastica

Kad je riječ o srednjoj klasi u Hrvatskoj, istraživanja iz 2021. tima s kojim Petrić radi sugeriraju da se uz nekadašnje dvije frakcije posljednjih godina pojavila i treća.

- Još prije nekoliko godina u srednjoj su se klasi u nas razlikovali oni koji žive od svoje stručnosti, imaju razmjerno visoka primanja, ali manje posjede, te oni koji žive od stranačkih i drugih veza i koji su slabije obrazovani od stručnjaka i imaju nominalno manje prihode, ali zato imaju znatno veće posjede (stanove, kuće, automobile, zemlju). Uz njih u najnovijem se istraživanju pojavila i treća frakcija srednje klase ekonomsko-politička, koju podjednako čine stručnjaci i oni koji se u svom djelovanju oslanjaju na veze, a zajedničko im je to što su u međuvremenu osnovali vlastite tvrtke. Karakterizira ih poduzetnička djelatnost, zasnovana bilo na znanju bilo na vezama. Ta se nova frakcija odvojila od ovih starih, tako da je i u nas jedan dio srednje klase potonuo, što će se još jasnije pokazati. Naše društvo, unatoč svim specifičnostima, postaje sve bliže odnosima kakvi su u zapadnim zemljama. Tako će, očito, u krizi novi poduzetnički sloj ipak najlakše proći, dok onima na dnu društvene ljestvice, ali i nekad razmjerno sigurnoj srednjoj klasi prijeti daljnje deklasiranje - gubitak prethodnih položaja i povlastica

• - kaže Petrić.

Građani na Jadranu zbog doprinosa turizma i zarade koju donosi lakše će prebroditi krizu od agrarnog stanovništva na sjeveru i istoku zemlje Mirko Petrić,

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Izuzimajući tanak sloj superbogatih, u Njemačkoj je na dnu nova potklasa prekarnih radnika, pa stara srednja klasa, a iznad nova srednja klasa Andreas Reckwitz,

Humboldtovo sveučilište u Berlinu