Osijek i Velika Gorica prvi prelaze na grijanje geotermalnom energijom

Imamo sve studije, a nakon Nove godine počinjemo ishoditi lokacijske dozvole za istražne bušotine, kažu u Agenciji za ugljikovodike

“Gorica mjeri oko 100 Celzijusa na dubini od tri tisuće metara, dok je u Osijeku na dvije tisuće metara oko 70 stupnjeva”, kaže Tatjana Durn, direktorica Sektora za upravljanje podacima pri AZU

Da geotermalni izvor, prigodno nazvan Mladost 3, grije i cijele Gredice, planirano je još 1985. kad se na Jarunu bušilo tijekom priprema za Univerzijadu. Plan, međutim, nije zaživio jer se u zgradama nisu napravili centralni toplinski sustavi, a mreža toplovoda nije proširena. Na toplinifikaciji je tada “zapelo”, objašnjava nam Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju pri Agenciji za ugljikovodike (AZU), dok stojimo kod Mladosti-3 i raspravljamo o zagrebačkom ležištu koje na oko 900 metara dubine mjeri više od 80 stupnjeva Celzijusa, a i o hrvatskom geotermalnom potencijalu. Koliki je on zaista, pokazuje nam na mapama Tatjana Durn, direktorica Sektora za upravljanje podacima pri AZU, a na dvjema lokacijama posebno se zaustavlja.

Traže se dozvole za bušotine

Velika Gorica i Osijek gradovi su koji bi se prvi kod nas trebali početi grijati na geotermalne izvore, i to od 2027. godine, a pripreme za projekt od 30 milijuna eura, za koji sredstva stižu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ne staju od prošlog ljeta kad se krenulo s pronalascima lokacija.

– Snimali smo 2D seizmičke profile i obavili magnetoteluriku, izrađivali geološke studije, interpretirali ih, tražili lokacije... Ovoga ljeta završili smo elaborat, sad je u tijeku ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a poslije Nove godine krećemo s ishođenjem lokacijskih dozvola za istražne bušotine. Uskoro kreće i javna nabava, a ako sve bude u redu s natječajima, u listopadu sljedeće godine počinje i bušenje – objasnila nam je Martina Tuschl. Pitamo i koja je općenita vremenska crta za investitore koji se odluče na ulaganje u geotermalne izvore. Za razvoj projekta potrebno je obično godinu i pol do dvije, naglasila je. To je vrijeme, naravno, ovisno o sredstvima koja su na raspolaganju.

– Kad se naprave geološke studije i projekt izrade istražne bušotine, potrebna su još dva do četiri mjeseca za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Lokacijska se dozvola čeka četiri do pet mjeseci, ali sama dokumentacija može biti gotova u jednoj godini ako je netko posvećen projektu. Ako se prije toga moraju odraditi i istražne radnje, onda se na samo bušenje čeka malo dulje – objašnjava nam direktorica Sektora za geotermalnu energiju pri AZU. Procesi će ipak trajati nešto dulje, ali isključivo zato što gotovo svi koraci moraju na javnu nabavu. Konkretnije, javnim će se natječajem, između ostalog, morati tražiti izvođači radova za bušenje i izradu bušotinskog radnog prostora.

– Uvijek postoje određeni geološki rizici u vezi s pronalaskom tople vode, ali za odabrane lokacije raspolažemo s dovoljno podataka, te su rizici smanjeni. Gorica mjeri oko 100 Celzijusa na dubini od tri tisuće metara, dok je u Osijeku na dvije tisuće metara oko 70 stupnjeva – kaže nam Tatjana Durn, odgovarajući na pitanje o rizicima pogrešne procjene. Objašnjavaju nam direktorice i način na koji se traži ležište, i to na primjeru Velike Gorice. Približnu lokaciju znali su u AZU-u, i to na temelju nekadašnjih ispitivanja, odnosno bušenja koje je uglavnom odrađivala Ina tražeći plin.

– Kad imamo krug određen kao potencijal, gledamo što kaže zaštita okoliša, a onda i same čestice te lociramo vlasništvo. Odmičemo se od šuma ili bilo kakve vegetacije koju bismo trebali krčiti. U Velikoj Gorici bušotina se planira dva do tri kilometara od njihove toplane, a slična je udaljenost i u Osijeku – pojašnjava Martina Tuschl, a pitamo i što s vlasnicima parcela na kojima se bušotina radi. Ne otkupljuje se zemlja, u pitanju je pravo služnosti, što je korisno i za same vlasnike koji zemlju i dalje mogu upotrebljavati.

– Kasnije se može dogovoriti da se zemljište kaskadno spoji pa će i poljoprivrednici imati direktnu korist od bušotine, što je posebno zanimljivo Slavoniji. U Svetoj Nedelji, primjerice, i u Bošnjacima staklenici su već spojeni, a geotermalna se voda može koristiti i za pokretanje hladnjača – objašnjava Martina Tuschl. Budu li se Osijek i Gorica grijali uz pomoć geotermalnih izvora, znači li to da će biti manji mjesečni računi za stanovnike tih gradova?

– S obzirom na to da je u pitanju financiranje iz NPOO-a, samo ulaganje, koje obično najviše opterećuje projekte, u većem dijelu maknuto je iz jednadžbe. Vlada i Ministarstvo gospodarstva prepoznali su da se ovakvi projekti trebaju financirati javnim sredstvima jer su oni građanima potrebni. Ako uzmemo u obzir i da održavanje sustava za korištenje geotermalne energije ne zahtijeva velika sredstva, još jedan trošak je smanjen, tako da bi grijanje trebalo biti jeftinije – kaže nam Martina Tuschl, a ističe odmah i da su lokalne jedinice izuzetno zainteresirane za projekte, baš kao i svi s kojima se susretnu pri njihovu razvitku.

Pet novih geotermalnih elektrana

– Gradovi zaista žele sudjelovati, nismo naišli ni na koju negativnu povratnu informaciju. Primjerice, kad se istražuje za ugljikovodik, vlasnici zemljišta znaju zabraniti pristup, što se za geotermalne izvore nikad ne događa – objašnjava Martina Tuschl iz AZU-a, koji je u prijavi za bespovratnu potporu najavio istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe na šest lokacija: u Osijeku, Velikoj Gorici, Sisku, Vinkovcima, Vukovaru i Zaprešiću. Zasad je 30 milijuna eura dovoljno za izradu dviju bušotina, što ne znači da ostale lokacije neće biti uzete u obzir. Podsjetimo, do 2030. u Hrvatskoj bi trebalo niknuti i pet novih geotermalnih elektrana nakon što su dozvole za istraživanje geotermalne energije podijeljene privatnim investitorima nakon natječaja koji su proveli AZU i Ministarstvo gospodarstva. Svaki od prostora koji je dobio dozvolu pokazao je već sada izuzetan potencijal, radovi su u tijeku, a električna energija koja će se proizvoditi trebala bi biti dostatna za otprilike dva Osijeka. Ugovori investitora na snazi su 25 godina.

Iz izvora bliskih Ministarstvu objašnjavaju da ministar gospodarstva Davor Filipović inzistira na tome da se realiziraju projekti koji osiguravaju proizvodnju energije na hrvatskom tlu i da se maksimira iskorištavanje tzv. zelenih izvora energije. To se posebno odnosi na geotermalne potencijale koji su otprilike 1TW, a tu su i javni pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vezi s ugradnjom solarnih panela i iskorištavanjem sunčeve energije.