Stambeni krediti u Hrvatskoj jeftiniji nego u ostatku EU

Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je 3 posto, a u Hrvatskoj iznosila je 2,6 posto // Ulaskom u eurozonu banke su počele nuditi kredite s fiksnom kamatom tijekom cijelog roka otplate

4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Eurozona

Slovenija

Hrvatska

Slovačka

Austrija

Njemačka

Italija

Napomena: Prikazane su kamatne stope na prvi put ugovorene kredite u domaćoj valuti, osim za Hrvatsku koja uključuje sve kredite

Borba s inflacijom i valovi podizanja referentnih kamata u Europi nezaustavljivo su se počeli prelijevati na uvjete kreditiranja domaćih banaka. Iako su iz Hrvatske narodne banke ustvrdili da realno nema potrebe za podizanjem kamatnih stopa jer se bankama oslobodilo oko 14 milijardi eura “zamrznute” likvidnosti ulaskom u eurozonu, aktualna tranša državnog subvencioniranja stambenih kredita pokazuje da su ponuđene stope bitno porasle u odnosu na prošlu godinu. Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo. Ipak, kupnja nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutačno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupnju u zemljama središnje i istočne Europe koje nemaju euro.

Oštra monetarna politika

U nadi da će “ohladiti” rast cijena, Europska središnja banka od ljeta lani zaoštrava monetarnu politiku, a učinci se prelijevaju na cijene stambenih kredita gotovo u svim zemljama eura pa i šire. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je tri posto, za 1,7 postotnih bodova je viša nego na kraju prethodne godine.

Unatoč inflaciji, prosječna cijena stambenog kredita u Hrvatskoj u prvoj polovini godine pala je zbog APN-a unutar kojeg se krediti odobravaju uz niže stope od prosjeka tržišta, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. “Ni tijekom druge polovine godine nije zabilježeno znatnije povećanje pa su se u prosincu novi stambeni krediti ugovarali uz prosječnu kamatnu stopu od 2,6 posto, što je tek za 0,1 postotni bod više nego na kraju 2021.”, ističu u HNB-u. Takvo odolijevanje kamata regulator objašnjava viškom likvidnosti dodatno povećanim postupnom prilagodbom instrumenata monetarne politike (ukidanje obvezne rezerve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, nap. a.) koji su “ublažili učinke pooštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast domaćih kamatnih stopa, a koji su i dalje na razmjerno niskim razinama u odnosu na ostale europske zemlje”.

Lepeza skoka kamata u eurozoni (izuzev Irske) poprilično je šarolika; od 0,1 postotni bod na Malti do čak 2,8 bodova u Finskoj. Za razliku od Hrvatske, koju je bitno zaštitilo uvođenje eura, udar su najsnažnije iskusili klijenti u zemljama središnje i istočne Europe koje su iz političkih razloga zasad zadržale nacionalne valute. U isto vrijeme, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Mađarskoj i Poljskoj premašila je 9 posto.

Za domaće klijente koji vraćaju kredite s promjenjivom stopom vezanom uz euribor, kamate su krenule uzlazno od kolovoza 2022. U HNB-u objašnjavaju da je prosječna kamatna stopa na sve postojeće stambene kredite ostala praktično nepromijenjena, 4 posto, u kombinaciji relativno male zastupljenosti euribora i zakonskih ograničenja visine kamatne stope. Gotovinci su imali primjetniji rast: prosječna cijena gotovin